AbrašRadio

Novi medij za bolje društvo

Gerard Toal: Bosna kao nacrt za rusku taktiku u Donbasu

Rat u Bosni je svijetu dao svoj vlastiti leksikon nasilnog konflikta. Neki ga vide kao povratak u prošlost Europe, no, rat u Bosni danas izgleda kao mračni vijesnik njene budućnosti. Četiri riječi iz tog leksikona odzvanjanju i danas.

image 3 Gerard Toal: Bosna kao nacrt za rusku taktiku u Donbasu
Marijupolj 14. aprila 2022. / Maximilian Clarke (grid.news)


Duhovi Bosne kruže nad ratom u Ukrajini. Prizori koji nam stalno popunjuju ekrane – žestoke rafalne paljbe, civili u bijegu, izbjeglice i uništeni gradovi – sve vrlo dobro poznato generaciji koja je preživjela rat u Bosni od aprila 1992. do decembra 1995. godine. Čak su i neki novinari isti. Za tih 45 mjeseci živote je izgubilo skoro 100 000 ljudi. Pola bosanske populacije od preko 4 milijuna stanovnika protjerano je iz svojih domova. Rat je obilježio generaciju i ostavio nekada ujedinjenu zemlju u podjeli i siromaštvu.

Rat u Bosni je svijetu dao svoj vlastiti leksikon nasilnog konflikta. Neki ga vide kao povratak u prošlost Europe, no, rat u Bosni danas izgleda kao mračni vijesnik njene budućnosti. Četiri riječi iz tog leksikona odzvanjanju i danas.

Prva je najpoznatiji izraz vezan za propast Jugoslavije: etničko čišćenje. Izraz je stariji, ali ga je rat u Bosni učinio poznatim jer opisuje cilj paramilitarnih snaga koje su napale bosanske multietničke gradove 1992. godine. Etničko čišćenje podrazumijeva svjesno uništavanje multietničkih sredina, kako bi se napravile očišćene teritorije. Kada sam istraživao rat godinama poslije, bivši gospodari rata koji su postali lokalni političari, opisivali su to još blažim eufemizmom: demografski inžinjering.

Upravo je to ono što Rusija i njeni proksiji pokušavaju napraviti u jugoistočnoj Ukrajini. Nigdje izvan područja koja su okupirana prije februara ruska invazija nije bila dobrodošla. Da bi se zauzeo i zadržao teritorij, odabran je put etničkog čišćenja. Napadi na naselja, teroriziranje populacije dok većina ne pobjegne, pljačke, kampovi za filtriranje i uklanjanje nepoželjnih. Regrutovanje nekolicine lokalnih saučesnika. Slanje administracije da konsolidira kontrolu i infrastrukturno je poveže s državom pokroviteljicom. Na ovaj način su dijelovi Bosne pretvoreni u Srbiju i Hrvatsku. Proksi države kao Republika Srpska i Herceg Bosna bile su projekti brisanja Bosne. Danas su na sličan način ruske surogat narodne republike – projekti napravljeni za brisanje ukrajinskog teritorija s mape.

Druga riječ je manje poznata: urbicid – spoj urbanog i genocida. Kolektiv arhitekata u Mostaru usvojio je termin kojim se ističe da nasilje u Bosni nije bilo provedeno samo nad drugim etničkim skupinama, nego i nad samim materijalnim tkivom gradova. Destrukcija mostarskog čuvenog kamenog Starog mosta iz 16. stoljeća simbolizira upravo rat protiv grada.

Danas u jugoistočnoj Ukrajini imamo mrtve gradove – Marijupolj, Sjeverodonjeck i Lisičansk – ispražnjene od ljudi i uništene žestokim borbama. Premda je to ishod vojnih taktika i same bitke, također iskazuje širi mentalitet. Njihova mjesta moraju biti uništena kako bi naša mogla da žive. U okupiranoj južnog Ukrajini, primjerice, ruski inžinjeri su obnovili sjeverni krimski kanal, blokiran od strane Ukrajine nakon aneksije Krima. Zalihe pitke vode opet teku sušom pogođenim poluotokom.

Treća riječ također nije previše poznata: refuchess (refugees+chess =izbjeglice+šah, op prev.), šah izbjeglicama. U Sarajevu pod opsadom 1994. godine umjetnički kolektiv napravio je poster sa šahovskom pločom i ljudskim licima na njoj. Bosanski rat, kako objašnjava belgijski antropolog Stef Jansen, prikazan je kao igra pomjeranja ljudi po teritoriju, čišćenje njihovih i premještanje naših, kako bi se konsolidirao novi demografski poredak.

Susreo sam se s ovim u Zvorniku, gradu u sjevoroistočnoj Bosni koji je prije rata imao neznatnu većinu bosanskih muslimana (Bošnjaka), ali je bio jedan od prvih etnički očišćenih od strane paramilitarnih grupa iz Srbije. Nakon dejtonskog sporazuma mnogi sarajevski Srbi upućeni su na odlazak u Zvornik, kako bi se osigurala većina Srba u susret mogućeg povratka Bošnjaka (kako je sporazumom zamišljeno). Deportiranje problematičnih Ukrajinaca i pretvaranje ostalih u Ruse kroz alokaciju pasoša je lokalni šah izbjeglicama na terenu u okupiranoj Ukrajini danas. No, prava igra je sada internacionalna, talasi izbjeglica koriste se kao oružje destabilizacije i podjele zemalja diljem Europske unije.

Konačno, četvrta riječ je vrlo dobro poznata: genocid. Užasavajuće sistematsko ubijanje preko 8 hiljada muškaraca i dječaka Bošnjaka u okolici Srebrenice u julu 1995. godine smatra se od strane Međunarodnog suda pravde za bivšu Jugoslaviju činom genocida (iznenađujuće, jedini incident iz cijelog rata klasificiran kao takav). To što su neki od sudionika u bosanskom ratu izvedeni pred lice pravde i osuđeni za svoje zločine znak je uspjeha za međunarodni zakon i globalnu pravdu.

No, genocid je ekstremno toksično pitanje, jer je izraz sam po sebi dio jezika većine ratova danas. To je sigurno slučaj s ratom u Ukrajini. Spriječavanje genocida nad stanovnicima Donbasa bilo je Putinovo opravdanje za invaziju Ukrajine, baš kao što su srpski nacionalisti tvrdili da su njihove akcije tek odgovor na navodne genocidne kampanje protiv Srba na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni. Iznoseći svoju priču, Putin se pozvao na Srebrenicu i etničko čišćenje kako bi demonizirao Ukrajinu.

Tvrdnje o genocidu, kao i tvrdnje o borbi protiv fašista, pružaju ultimativno moralno opravdanje za vršenje nasilja protiv nepopravljivih drugih. Takvo pravedničko nasilje samo po sebi može biti fašističko i genocidno. Najbolji pristup, u jeku žestokog informacijskog rata oko ovih izraza, strpljivi je dokumentarni. Zabilježiti retoriku koja se koristi, dokumentirati navodne i zapravo počinjene zločine, prikupiti dokaze i vjerovati da će u budućnosti doći do momenta odgovornosti i suda, kao što je došlo za rat u Bosni.

Svi ratovi, naravno, dijele mnogo toga zajedničkog, dok je opet svaki poseban na svoj način. Populacija Ukrajine je deset puta veća od bosanske. U ovom ratu odvija se takmičenje velikih sila, dok u Bosni to nije bio slučaj. Ruski vođa na vlasti je decenijama i raspolaže nuklearnim oružjem. Rat u Bosni je bjesnio godinama. Ostaje nadati se da u Ukrajini neće.


Gerard Toal politički je geograf na Virginia Tech univerzitetu. Autor je knjige Near Abroad: Putin, the West and the Contest over Ukraine and the Caucasus i ko-autor Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and its Reversal.

Preveo Boris Filipić
Izvor: The Irish Times


OKC Abrašević 2022 | Newsphere by AF themes.