AbrašRadio

Novi medij za bolje društvo

Rat u Ukrajini: Trendovi i stavovi u centralnoj i istočnoj Europi (Izvještaj GLOBSEC Trends 2022)

GLOBSEC Trends je objavio svoj 7. izvještaj o javnom mnijenju u centralnoj i istočnoj Europi. Izvještaj bilježi trendove i poglede na svijet u jeku ruske agresije na Ukrajinu u 9 EU zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj poslije ruske invazije Ukrajine. Predstavljamo vam najvažnija otkrića.

GLOBSEC Trends 2022 cover picture Rat u Ukrajini: Trendovi i stavovi u centralnoj i istočnoj Europi (Izvještaj GLOBSEC Trends 2022)


Invazija na Ukrajinu i njena uznemirujuća brutalnost, Europi je poslužila kao podsjetnik na to koliko je mir krhka stvar. Razvoj dešavanja bio je naročito konfuzan za centralnu i istočnu Europu, zemlje koje već imaju iskustvo ruske okupacije i agresije. No, konflikt je u regionu osnažio solidarnost i izazvao osjećaj olakšanja uslijed shvaćanja da ove zemlje više nisu zarobljene između različitih sfera utjecaja. Ankentni podaci iz ovog izvještaja, prikupljeni u jeku ruskih zvjerstava, koja se nastavljaju dalje, pokazuju snažan rast podrške Zapadu i zapadnom modelu upravljanja. Društva centralne i istočne Europe vide Rusiju kao agresora i prijetnju po sigurnost regiona i svijeta.

Premda je većina u stanju razlikovati prave i pogrešne informacije, postoje izvjesni zabrinjavajući rascjepi, a to se posebno odnosi na zemlje regiona koje su bile pod kontinuiranom (pro)ruskom propagandom te u kojima se ista već godinama niti ne osporava. Pogrešno viđenje dešavanja u Ukrajini kod pojedinih segmenata populacije, kombinirano sa mogućim skorim ekonomskim oskudicama, moglo bi ovu ranjivu grupu učiniti potencijalnom metom populista i autokratskih lidera. Cinične političke figure mogu pokušati eksploatirati strah i frustraciju za svoju ličnu političku korist.

Metodologija

Rezultati i otkrića ovog izvještaja zasnivaju se na javnoj anketi obavljenom u martu 2022. godine na reprezentativnom uzorku populacije devet zemalja: Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunije i Slovačke. Ispitani su uzorci od 1000 ispitanika iz svake zemlje (ukupno 9000), koristeći stratificirano višerazinsko nasumično sakupljanje podataka telefonskim intervjuiranjem uz asistenciju kompjutera (CATI). U svim zemljama, profili ispitanika bili su reprezentativni prema spolu, dobi, obrazovanju, mjestu i veličini stanovanja. U svrhu grafičke vizualizacije podataka, rezultati su zaokruženi brojevi. Kako bi iskustvo čitanja bilo olakšano, odgovori na zatvorena pitanja na skali su uopćeni. Na primjer, pitanja s opcijom potpuno se slažem/više se slažem/više se ne slažem/u potpunosti se ne slažem bila su spojena u slažem se / ne slažem se. Anketu je koordinirala agencija FOCUS.

Rezime

Kako stvari u Europi postaju crno-bijele, takav je i ovaj izvještaj. Premda postoje nijanse i razlike između pojedinih zemalja, ovo su naša ključna otkrića:

  • Stanovnici centralne i istočne Europe osjećaju se dijelom Zapada – Podrška Europskoj uniji i NATO-u u posljednje četiri godine je porasla. 4 od 5 ispitanika želi biti dio struktura Zapada, percipirajući ih kao garant sigurnosti i teritorijalnog integriteta.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe prepoznaju SAD kao važniju – Percepcija SAD-a kao strateškog partnera porasla je za 10% u odnosu na 2021. godinu. Washington se sada smatra ključnim saveznikom 3/4 ispitanika na prostoru centralne i istočne Europe.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe Rusiju smatraju agresorom – Rusiju se vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti kod većine u regionu, što donosi značajnu promjenu u usporedbi s ranijim izvještajima. Rejting popularnosti Vladimira Putina je također pao na najniži do sada.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe odobravaju predsjednika Volodymyra Zelenskog – Ukrajinski predsjednik precipiran je pozitivno kod 2/3 populacije u regionu, četiri puta je popularniji od Vladimira Putina.
  • Stanovnicima centralne i istočne Europe manjka svijesti o Kini – Većina društava srednje i istočne Europe demonstrira minimalnu svijest u vezi mogućih prijetnji iz Kine. U pet zemalja petina populacije nije mogla indicirati može li kineski režim biti izvor inspiracije za njihovu zemlju ili ne.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe se ne slažu oko integracije Ukrajine – Zemlje srednje i istočne Europe podijeljene su oko toga treba li Ukrajina postati dijelom EU i/ili NATO-a ili ostati neutralna.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe su zadovoljniji demokracijom – Zadovoljstvo načinom funkcioniranja demokracije povećalo se svuda osim u Rumuniji. Otvorenost za autokratske vladare, međutim, ostaje izražena.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe preferiraju ekonomski više nego vojni odgovor – Iako postoji široka podrška za sankcije i pokušaje smanjenja energetske ovisnosti regiona o Rusiji, većina se protivi slanju NATO trupa u Ukrajinu.
  • Stanovnici centralne i istočne Europe vjeruju u teorije zavjere – Ključne teorije zavjere koje potkopavaju povjerenje u demokratsko upravljanje još uvijek su prisutne. Pronalaze podršku kod 30-50% ispitanika.

Karakteristike zemalja:

Bugarska Najmanje prozapadna zemlja regiona

Bugarska iskazuje najmanje euroatlantske orijentacije među ispitanim zemljama. To je jedina zemlja u kojoj je podrška napuštanju Alijanse u porastu u odnosu na prethodnu godinu (38% želi napustiti NATO). Unatoč invaziji Ukrajine, 57% Bugara još uvijek Rusiju ne smatra sigurnosnom prijetnjom, a 30% Rusiju smatra najvažnijim strateškim partnerom. Emmanuel Macron ističe se kao jedini svjetski lider viđen u pozitivnom svjetlu, s podrškom od barem 60%. Bugari su također i najranjiviji pred teorijama zavjere – 54% ispitanika u prosjeku vjeruje u tri konspirativna narativa u vezi demokracije.

Češka Od euroskeptika to eurofanova

Podrška ostanku u EU u Češkoj porasla je za 13% u posljednjih godinu dana i sada je na 80%. Česi ostaju entuzijastični i oko svojih odnosa sa Njemačkom – 74% percipira Berlin kao strateškog partnera, dok je Češka jedina zemlja regiona u kojoj je Olaf Scholz viđen pozitivno od većine. Svijest o kineskom utjecaju je u Češkoj jaka – 50% Čeha Kinu vidi kao sigurnosnu prijetnju, najviše u regionu. 68% ispitanika je zadovoljno s tim kako u zemlji funkcionira demokracija, rast od 21% u odnosu na 2020. godinu. Češka je, nadalje, jedna od tri ispitane zemlje u kojoj većina od 58% vjeruje medijima.

Mađarska Male promjene u stavovima

Ispitanici u Mađarskoj najmanje podržavaju napore Ukrajine da uđe u EU i NATO. Samo 23% podržava ukrajinsko pristupanje u jednu ili obje organizacije, dok bi 63% voljelo da Ukrajina bude neutralna zemlja. Rusiju se smatra sigurnosnom prijetnjom kod 45% Mađara. Percepcija da je Rusija strateški partner, međutim, nije ugrožena ratom – oko 35% Rusiju vidi kao strateškog partnera, isto kao i 2021. Petina ispitanika vidi Kinu kao strateškog partnera, a Xi Jinpinga u pozitivnom svjetlu. No, 48% Mađara nikada nije čulo za njega i nije bilo sigurno kako odgovoriti na pitanje. Zadovoljstvo demokracijom poraslo je za 9% u odnosu na 2020. godinu i sada broji 54%. To je tako unatoč padu kvalitete demokracije u Mađarskoj prema brojnim međunarodnim indeksima.

Estonija – Zadovoljna demokracijom

Estonija se ističe kao zemlja s najvišom razinom zadovoljstva demokracijom u regionu – skoro 2/3 populacije, što se reflektira u relativno visokoj razini povjerenja u estonske oružane snage (76%), predsjednika (72%) i medije (52%). Unatoč snažnoj svijesti o ruskim prijetnjama, samo 24% ispitanika percipira Kinu kao sigurnosnu prijetnju, dok 22% nije sigurno. Ambivalentnost se pokazala na nizu tema: 25% ne zna prijeti li liberalna demokracija njihovim vrijednostima i identitetu, 15% ne zna pripada li njihova zemlja geopolitički Istoku ili Zapadu, 11% je odbilo reći treba li Estonija ostati ili napustiti EU. S druge strane, bili su više jednoglasni kad je riječ o budućnosti Ukrajine – 56% odobrava ulazak Ukrajine u EU i/ili NATO.

Latvija – Povjerenje u NATO

NATO uživa široko rasprostranjeno povjerenje u Latviji. Podrška članstvu porasla je sa 72% na 79% u protekloj godini, a 79% vjeruje da članstvo u NATO-u smanjuje rizik napada od strane zemlje. Negativna percepcija Xi Jinpinga porasla je sa 19% prošle godine na 31%. No, 38% nije bilo sigurno treba li Tajvan biti smatran nezavisnom zemljom, dijelom Kine ili spornim teritorijem. Zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije porasla je za 22% u odnosu na 2020. godinu – s 58% druga je najzadovoljnija zemlja u regionu. Sklonost autokratskim liderima pala je sa 54% na 35%. Latvija je jedna od samo tri zemlje u regionu u kojima ljudi većinski vjeruju medijima.

Litva – Snažna pozicija spram Kine

Litvanci su odlučni o geopolitičkoj orijentaciji svoje zemlje – 57% bi je svrstalo uz Zapad, a 88% podržava članstvo u NATO-u i EU. Ove brojke ih stavljaju u sami vrh u regionu. Svijest o ruskoj agresiji je također jaka – 83% smatra Rusiju prijetnjom sigurnosti i 89% vidi Vladimira Putina negativno. Javnost je također skeptična u vezi Kine. 43% vjeruje da Kina predstavlja sigurnosnu prijetnju, a 46% smatra Tajvan nezavisnim. Mnogi su neodlučni, međutim, kada je riječ o tome je li Kina prijetnja sigurnosti (22%) ili njihovim vrijednostima i identitetu (28%). Litva je zabilježila najveći porast podrške demokraciji kao sistemu upravljanja u posljednju godinu dana – od 70% do 79%.

Poljska – Više SAD-a, manje Njemačke

Poljski ispitanici ističu se kao najgorljivije pristaše članstva u NATO-u u regionu, s 95% ispitanika koji su za ostanak. SAD su također zacementirale svoj status kao najvažnijeg strateškog partnera Poljaka – 73% vidi Washinton tako, porast za 19% u odnosu na 2021. godinu. S druge strane, relativni značaj Njemačke u očima javnosti spao je sa 48% u 2021. na 27% u 2022. godini. Poljaci indiciraju i najveću podršku Ukrajini u regionu, s 88% ispitanika koji podržavaju daljnje sankcije protiv Rusije, čak i po cijenu viših cijena. Nepovjerenje prema standarnim medijima u Poljskoj rangira među najvišim u regionu, sa samo 34% Poljaka koji iskazuju povjerenje u medije.

Rumunija – Korak prema Istoku

Rumunija je jedina zemlja regiona gdje se podrška zapadnoj geopolitičkoj orijentaciji smanjilau protekloj godini – s 43% na 27%. 12% nije bilo sigurno kako bi se zemlja trebala geopolitički pozicionirati. Uznemirujućih 22% ispitanika vjeruje da je Rusija imala pravo napasti Ukrajinu, a 26% misli da je Zapad odgovoran za rat, zbog provociranja Rusije. Rumunija je isto tako jedina ispitana zemlja gdje je zadovoljstvo demokracijom opalo (s 30% na 23%). Otvorenost za autoritarne lidere, 60%, također ostaje najviša u regionu. Što se tiče sigurnosnih prijetnji, Rumuni daju priliku Beijingu, sa 73% koji ne vide Kinu kao sigurnosnu prijetnju svojoj zemlji, što je porast od 37% u odnosu na 2020. godinu – 51% ‘nije znalo’ ili je bilo neodlučno.

Slovačka – Ranjiva i pod prijetnjom

Podrška Slovaka NATO-u porasla je za skromnih 9% na 72%. Preko 70% iskazuje podršku i za NATO i za EU, 51% još uvijek vjeruje da geopolitički Slovačka ‘pripada između’ Istoka i Zapada. Iako Rusiju prijetnjom smatra 62% ispitanika, 37% njih je još uvijek vide kao najvažnijeg strateškog partnera. Slovačka ostaje među najranjivijim zemljama regiona pred teorijama zavjere, s 54% ispitanika koji su skloni različitim konspirativnim narativima. Slovačka javnost nastavlja uočavati prijetnje svuda unaokolo. U prosjeku 48% ispitanika smatra SAD, zapadna društva, liberalnu demokraciju i/ili migrante prijetnjama sigurnosti i/ili vrijednostima i identitetu.

Kako dalje?

  1. Ne dozvoliti da podrška Ukrajini izblijedi

    Iako većina ispitanika iskazuje široku podršku Ukrajini, vrlo je bitno da društva ne zaborave naučene lekcije i ne vrate se ranijim vjerovanjima. Važno je nastaviti intenzivnu komunikaciju o ratu, uključujući njegove uzroke i posljedice, sve dok se konflikt ne riješi.

  2. Adresirati probleme socijalnih politika

    Rastuća inflacija širom Europe mora biti adresirana, kako bi se održala podrška sankcijama. Socijalne politike moraju biti komplementarne sankcijama i pokušajima izgradnje otpora prema štetnom vanjskom utjecaju, uključujući cinične pokušaje usmjerene iskorištavanju europske energetske zavisnosti.

  3. Održati snažnu i ujedinjenu EU

    Rastuća podrška članstvu EU u centralnoj i istočnoj Europi donekle je odgovor na ujedinjenost bloka i akcije vis-a-vis ruske agresije. EU bi trebala iskoristiti svoj obnovljeni status normativne sile kako bi se postigla principijelna i snažnija pozicija prema demokratskom rasipanju, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu, prateći asertivnu stratešku komunikaciju.

  4. Iskoristiti popularnost

    NATO bi trebao iskoristiti svoj pospješeni imidž u regionu kako bi otvorio još jaču komunikaciju sa građanima istočne i centralne Europe, posebno sa onima koji su ranije iskazali niže pro-NATO sentimente. Prisustvo NATO vojnika na terenu i vojna saradnja mogli bi obnoviti i diskusiju o sigurnosti i vrijednosti NATO-a u promociji mira i prosperiteta. Razmjene iskustava mogu naročito humanizirati Alijansu i pojačati vrijednost članstva.

  5. Pojačati otpor ruskoj propagandi

    Većina zemalja EU u jeku konfikta usvojila je mjere borbe protiv ruskih informacijskih operacija. No, učinkovitost ovih akcija mora se konstantno reevaluirati, a mjere prilagođavati kontekstu prostora gdje su narativi iz Kremlja snažni kod značajnih segmenata populacije. Postoji daljnja potreba za eksperimentiranjem s novim, više sistematičnim i ofanzivnim mjerama. Ovi koraci trebaju uključiti dodatne sankcije širom EU i podršku nezavisnom novinarstvu u zemljama centralne i istočne Europe i Rusiji.

  6. Promovirati tačniju sliku Rusije

    U zemljama s tradicionalno jačim proruskim sentimentom, trenutna promjena u percepciji Rusije treba biti iskorištena kako bi se izvjesni dio populacije oslobodilo od romantičnih i nostalgičnih osjećama spram Rusije, vjerovanja koja su ranije koristila ruskom narativu u javnim raspravama. Ruske akcije i njeni unutarnji problemi trebali bi biti prikazani na tačniji način.

  7. Njemačka, nemoj izgubiti centralnu i istočnu Europu

    Njemačko liderstvo treba uzeti odlučniju i asertivniju poziciju, kako retorički, tako i djelovanjem, ukoliko želi nastaviti svoju ulogu jednog od EU lidera. Ovaj pristup bi pojačao i priznanje i odobravanje njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji je još uvijek priličito nepoznat u regionu.

  8. Učiti iz vlastitih grešaka

    Dozvolivši da štetni ruski utjecaj godinama raste bez adekvatnih protumjera, Europa sad mora učiniti pametnije s Kinom. Intenzivno strateško komuniciranje, povlačenje crvenih linija na kritičkoj infrastrukturi i otvorena komunikacija o kineskom utjecaju u regionu i kršenja ljudskih prava su integralni.

  9. Koristiti strateško komuniciranje kao prvu liniju odbrane

    Maligni domaći i strani akteri popunjuju prazninu ostavljenu grešakama u komunikaciji, kako državnih javnih institucija, tako i međunarodnih organizacija poput EU i NATO-a. Učinkovita strateška komunikacija javnih institucija zahtjeva kao prvi korak povećavanje ličnih i tehničkih mogućnosti. Uspjeh ovisi o tome da društva postanu bolje informirana i otpornija.

  10. Nastaviti ulagati u kritičko mišljenje

    Unatoč promjenama u javnom mnijenju, prihvaćanje dezinformacija i teorija zavjere ostaje visoko. Potrebno je ulagati u kritičko mišljenje i digitalne vještine među svim dobnim grupama, kao i u raskrinkavanje aktivnosti u društvu. Da bi se to desilo, u mnogim zemljama obrazovanje mora proći reformu.

Cijeli izvještaj: GLOBSEC Trends 2022.pdf

Preveo Boris Filipić
Izvor: globsec.org


GLOBSEC – Centre for Democracy & Resilience je međunarodni think-tank iz Bratislave posvećen pospješivanju sigurnosti, prosperiteta i održivosti u Europi i svijetu. Za misiju ima utjecati na budućnost proizvodnjom novih ideja i rješenja za bolji i sigurniji svijet. Vjeruje da svijet može mijenjati udruživanjem pravih sudionika u pravo vrijeme u svrhu slobodne razmjene ideja. U umreženom svijetu, GLOBSEC potiče dijalog privatnog i javnog kako bi bile oblikovane agende za budućnost. S globalnim ambicijama na umu i gradeći na ostavštini središnje Europe, GLOBSEC nastoji doprinijeti agendama od ključnog značaja za Europu. GLOBSEC djeluje u duhu europskih vrijednosti i međunarodne saradnje.

GLOBSEC Trends je serijal izvještaja koji od 2016. godine nudi jedinstven uvid u javno mnijenje u centralnoj i istočnoj Europi. Autori izvještaja: Dominika Hajdu, Jana Kazaz, Katarína Klingová, Michal Kortiš.

OKC Abrašević 2022 | Newsphere by AF themes.