Preskoči na glavni sadržaj

UNICEF: Gotovo 40 posto adolescenata u BiH suočava se s anksioznošću i depresijom

Gotovo 40 posto adolescenata u Bosni i Hercegovini suočava se s anksioznošću i depresijom, a više od polovine traži podršku koju ne uspijeva pronaći, navodi UNICEF u Analizi položaja djece i adolescenata u BiH. Novi UNICEF-ovi izvještaji istovremeno ukazuju na probleme u obrazovanju, nedovoljno razvijenu podršku mentalnom zdravlju u školama i uticaj digitalnog sadržaja na mlade.

Prema analizi, samo 43,4 posto djece uključeno je u predškolsko obrazovanje, što je jedna od najnižih stopa u Evropi. Više od polovine učenika ne dostiže osnovni nivo znanja, 37 posto nema ni osnovne digitalne vještine, a samo 23 posto učenika zadovoljno je kvalitetom obrazovanja. Tek svaki treći mladi čovjek ima priliku za praksu ili praktično učenje.

Poseban problem predstavlja mentalno zdravlje. UNICEF navodi da se gotovo 40 posto adolescenata suočava s anksioznošću i depresijom, dok više od polovine traži podršku koju ne može dobiti.

Jedan od mogućih modela odgovora testiran je kroz MindMatters u Unsko-sanskom kantonu. Program je kroz saradnju obrazovnog i zdravstvenog sektora obuhvatio više od 6.000 učenika, nastavnika, roditelja i stručnog osoblja u 68 škola. Cilj je bio jačanje emocionalne otpornosti, smanjenje stigme povezane s mentalnim zdravljem i stvaranje sigurnijeg školskog okruženja.

Uticaj se nastavlja i izvan škole

UNICEF je u aprilu objavio i istraživanje „Između ekrana i uticaja: ko oblikuje online iskustva mladih?“, provedeno u saradnji s Mrežom savjeta/vijeća učenika u BiH i Regulatornom agencijom za komunikacije BiH.

Nalazi pokazuju da influenseri utiču na stavove, ponašanje i potrošačke odluke mladih, ali i na percepciju vlastitog tijela i samopouzdanje. Komercijalni sadržaji nisu uvijek jasno označeni kao reklama, a mladi nailaze i na štetne i rizične poruke. Gotovo svaka četvrta mlada osoba navela je da se barem jednom osjećala loše nakon gledanja influenserskog sadržaja.

UNICEF pritom zaključuje da mladi ne traže ograničavanje interneta, nego bolje razumijevanje sadržaja kojem su izloženi, veću transparentnost i sigurnije digitalno okruženje.

(UNICEF BiH / MindMatters / Između ekrana i uticaja)

POVEZANO