U prostorijama Fronta slobode u prizemlju Doma mladih 2. novembra održan prvi zbor o problemu zagađenog zraka u Tuzli kome su prisustvovale nevladine organizacije, građani, aktivisti i predstavnici gradske uprave te centralnog grijanja.
Zbor je moderirao Husein Oručević, istaknuti aktivist iz Mostara i predsjednik mostarskog Abraševića, a uvodnu riječ kao ekspertica za ekologiju i energiju dala je Džemila Agić iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju. Otvarajući zbor Husein Oručević je spomenuo kako se čim se uđe u Tuzlu osjeti miris uglja i čađi.
Ispred Fronta slobode zbor je otvorio Emir Baraković koji je istakao kako je ovo prvi od 17 zborova koje Front slobode planira organizirati u mjesnim zajednicama Tuzle o različitim komunalnim problemima te da se radi o nastavku prošlogodišnje inicijative Zelena transformacija Tuzla koja je okupila veći broj nevladinih organizacija, javnih i obrazovnih institucija. Cilj zborova je informirati građane i potaknuti ih na akciju oko različitih problema u njihovim mjesnim zajednicama.
Džemila Agić kao ekspertica za ekološka i energetska pitanja na početku zbora govorila je o tome koliko je problem zagađenog zraka u Tuzli očigledan jer ga svi mi osjetimo te da su najveći problem sumpor dioksid i čestice prašine proistekli iz loženja uglja. Istakla je kako najviše sumpor dioksida dolazi iz Termoelektrane Tuzla, a najviše čestica iz kućnih ložišta te da su posljedice zagađenja narušeno zdravlje građana i visoke stope obolijevanja od karcinoma.
U nastavku svog izlaganja govorila je o njenim iskustvima prema kojima su građani spremni prijeći na ekološki prihvatljive načine grijanja poput toplotnih pumpi ako za to postoje uslovi i poticaji te da u Tuzli koncentracije sumpor dioksida i čestica prašine godinama, iako nedovoljno brzo, ipak opadaju. Na kraju je gospođa Agić istakla kako je različitim mjerama u Tuzli već ugašeno preko 750 kućnih ložišta te da se uz dobru izolaciju kuća može smanjiti trošak zagrijavanja za više od 40%.
Ispred gradske uprave zboru se prva obratila Mirela Uljić, šefica Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica koja je govorila o sistemu centralnog grijanja u Tuzli i drugim mjerama gradske uprave za smanjenje zagađenja zraka. Istakla je kako je Termoelektrana Tuzla ujedno i najveći zagađivač ali istovremeno i izvor topline za centralno grijanje te da je Tuzli u interesu da termoelektrana radi, ali da što manje zagađuje.
Gospođa Uljić iznijela je podatak kako je u Tuzli izgrađeno 198 km vrelovoda na koji je priključeno preko 26.000 domaćinstava, stanova i poslovnih korisnika ali da je dalje širenje mreže teško budući da je kapacitet glavnog parovoda ograničen te da su već u toku planovi za proširenje ovog parovoda. Spomenula je kako grad daje do 4000 KM poticaja kućanstvima za kupovinu podstanice te potpuno financira priključak na centralno grijanje od parovoda do zida kuće i podstanice. Osim toga, kako gospođa Uljić kaže, grad već nekoliko godina izdvaja sredstva za utopljavanje kuća, toplotne pumpe i kotlove na pelet u iznosu od 50% ukupne investicije te do 5000 KM. Na kraju je istakla kako se mnogo energije gubi u starijim stambenim zgradama te da od naredne godine gradska uprava sprema projekt izolovanja i utopljavanja stambenih zgrada kako bi se oslobodila energija za širenje mreže centralnog grijanja. Pretpostavlja se kako će se u sklopu ovog projekta konačno početi renovirati i fasade tuzlanskih zgrada.
Zijad Lugavić, šef Službe za ekonomski razvoj, poduzetništvo i poljoprivredu govorio je o tome kako grad Tuzla prepoznaje tešku ekonomsku situaciju i probleme sa zagrijavanjem zbog poskupljenja te da naredne godine sprema projekt koji će pomoći socijalno ugroženim građanima da utople svoje objekte i tako smanje račune za grijanje, a ujedno i zagađenje zraka jer će se ložiti manje uglja. Osim toga, istakao je kako gradska uprava poštuje nevladin sektor te da je otvorena za razgovor, saradnju i razmjenu ideja.
U posljednjem dijelu zbora aktivisti i predstavnici gradske uprave razgovarali su o mnogim aktualnim pitanjima poput naknade koju Termoelektrana Tuzla izdvaja zbog zagađenja zraka i utrošku tih sredstava. Mirela Uljić smatra kako je naknada nepravedna i niska te da je duplo manja od naknade koju Elektroprivreda izdvaja kao obeštećenje za poplavljena područja zbog izgradnje hidroelektrana. Istakla je kako grad daje novac za proširenje mreže centralnog grijanja i iz naknade i iz drugih izvora te da se radi o višemilionskim investicijama svake godine.
Posebno je bilo zanimljivo čuti da gradska uprava planira proširenje mreže centralnog grijanja te da iako se sva sredstva naknade za zagađeni zrak ne troše na smanjenje zagađenja, na što po zakonu ima pravo, ali da grad smanjenje zagađenja financira i iz drugih izvora tako da se otprilike radi o istoj vrijednosti novca kolika je i naknada.
U zaključnim razgovorima, gospođa Džemila Agić je upoznala prisutne kako je pred kraj usvajanje zakona o obnovljivim izvorima energije koji će omogućiti građanima da postavljaju svoje solarne elektrane na krovove te razmjenjuju i prodaju električnu energiju koju proizvode sa Elektroprivredom BiH.
Na kraju zbora je Suljo Sarić, pomoćnik direktora Centralnog grijanja za tehničke poslove, upoznao prisutne s podatkom da Centralno grijanje završava studiju o zagrijavanju Tuzle do 2045. godine u kojoj je na oko 350 strana razrađeno kako će se za zagrijavanje tuzlanskih naselja u budućnosti koristiti solarna energija, bušotine rudnika soli, komunalne otpadne vode, spaljivanje otpada, biomase i velike toplotne pumpe u skladu sa savremenim europskim praksama kako bi se Tuzla postupno odvojila od zavisnosti o uglju.
Zatvarajući zbor, iz Fronta slobode su pozvali građane, aktiviste i predstavnike gradske uprave da im se pridruže na budućim zborovima u mjesnim zajednicama koji ubrzo slijede i koji će biti najavljeni putem medija, plakata i letaka.