Tri dana nakon Općih izbora 2026. politička mapa Bosne i Hercegovine pokazuje istovremeno kontinuitet i nekoliko važnih pomjeranja. Najveće stranke zadržale su snažne pozicije, dok se odnos snaga unutar pojedinih političkih blokova promijenio. Rezultati su, međutim, još preliminarni.
Prema posljednjem javno dostupnom presjeku Centralne izborne komisije BiH, za Predsjedništvo BiH bilo je primljeno 4.893 od 5.122 biračka mjesta, odnosno 95,52 posto. U tom presjeku obrađeno je 1.366.652 listića, od kojih je 1.306.676 bilo važeće. Glasovi putem pošte, iz odsustva, mobilnih timova, diplomatsko-konzularnih predstavništava i potvrđeni listići u tom trenutku još nisu bili uključeni.
Predsjedništvo i parlamenti ne daju istu sliku
Dosadašnji rezultati stavljaju Denisa Bećirovića ispred Bakira Izetbegovića i Semira Efendića u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Darijana Filipović ima najveći broj glasova u utrci za hrvatskog člana, dok Željka Cvijanović vodi u izboru člana Predsjedništva iz Republike Srpske.
Rezultat kandidata i snaga njegove ili njene stranke na parlamentarnim listama nisu svuda rasli ili padali zajedno. Zato se rezultat za Predsjedništvo ne može automatski pretvoriti u sliku budućih parlamentarnih većina.
Velike stranke zadržavaju ključne pozicije
Preliminarni parlamentarni rezultati potvrđuju da SDA, SNSD i HDZ BiH ostaju među najjačim organiziranim političkim strukturama u svojim glavnim izbornim bazama. Istovremeno, formiranje vlasti zavisit će od konačne raspodjele mandata i koalicijskih pregovora na svakom nivou zasebno.
U BiH izborna pobjeda na jednom nivou ne znači automatski kontrolu izvršne vlasti. Državna, federalna i kantonalne većine nastaju kroz različite parlamente, domove i mehanizme formiranja vlasti.
Niska izlaznost ostaje jedna od glavnih činjenica izbora
Ukupna izlaznost bila je oko 42 posto. U Mostaru je, prema preliminarnim podacima, glasalo 41.579 od 99.980 birača, odnosno 41,58 posto.
Šta još ne znamo
Mandati i konačni odnosi snaga ne trebaju se predstavljati kao završeni dok CIK ne obradi preostala biračka mjesta i ostale kategorije glasova te ne potvrdi rezultate. Posebno kod tijesnih odnosa i raspodjele posljednjih mandata relativno mali broj glasova može imati politički značaj.
Trenutni presjek zato pokazuje smjer političkih odnosa nakon 4. oktobra, ali još nije konačna mapa vlasti za naredne četiri godine.
Izvori: Centralna izborna komisija BiH; OSCE/ODIHR; Reuters; Oslobođenje.
(AbrašRadio)
