Preskoči na glavni sadržaj

Prvi veliki test izbornih tehnologija: Šta je radilo, a gdje je sistem zapinjao

Opći izbori 2026. bili su prvi izbori u Bosni i Hercegovini na kojima su biometrijska identifikacija birača, optičko skeniranje glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata korišteni na nivou cijele zemlje. Prvi nalazi posmatrača pokazuju da tehnologija može povećati integritet procesa, ali i da sama oprema ne rješava probleme izborne administracije.

Tehnički problemi nisu zaustavili sistem

Koalicija Pod lupom navodi da su problemi s uređajima za elektronsku identifikaciju i autentifikaciju zabilježeni na oko 14 posto posmatranih biračkih mjesta, dok su tehnički problemi ili prekidi rada optičkih skenera zabilježeni na 21,3 posto. Uprkos tome, od korištenja tehnologije gotovo nigdje se nije moralo potpuno odustati.

Pod lupom je preliminarno ocijenio da je izborni dan protekao uspješno i da je nova tehnologija unaprijedila integritet procesa, uz preporuku da se za naredne izbore ranije počne s pripremama, poboljša obuka izborne administracije i osigura snažnija tehnička podrška.

ODIHR: tehnologija nije dovoljna bez transparentnosti i obuke

Međunarodni posmatrači OSCE/ODIHR-a daju oprezniju sliku. Navode da su kašnjenja i nedostaci tokom uvođenja ICT sistema ograničili transparentnost pripremne faze. Na biračkim mjestima posmatrači su bilježili tehničke poteškoće i probleme sa zaštitom tajnosti glasanja.

Posebno je značajan nalaz da su u približno petini posmatranih brojanja zabilježeni ozbiljniji proceduralni propusti. ODIHR to povezuje s nedovoljnim razumijevanjem složenih procedura i pokušajima članova biračkih odbora da ih praktično skrate.

Elektronsko i ručno brojanje

Istovremeno, ODIHR navodi da su na posmatranim biračkim mjestima razlike između ručnog i elektronskog brojanja bile male. To je važan prvi pokazatelj za procjenu pouzdanosti skenera, iako konačna tehnička evaluacija zahtijeva širi skup podataka i završne izvještaje.

Tehnologija mijenja vrstu problema, ne ukida ih

Biometrija može otežati određene oblike zloupotrebe identiteta, a skeneri mogu stvoriti dodatni kontrolni trag između papira i digitalnog rezultata. Ali tajnost glasanja, rad biračkih odbora, politički pritisci, izborni materijal i rješavanje prigovora ostaju institucionalna pitanja.

Pravi test reforme zato neće biti samo pitanje jesu li uređaji radili jednog dana, nego i hoće li CIK objaviti dovoljno podataka za nezavisnu provjeru sistema i hoće li iskustva iz 2026. dovesti do boljih procedura prije sljedećih izbora.

Izvori: OSCE/ODIHR; Koalicija Pod lupom; Centralna izborna komisija BiH.

(AbrašRadio)

POVEZANO