Nuklearni rat i zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije spadaju među prijetnje koje bi u ekstremnim scenarijima mogle ugroziti opstanak čovječanstva, upozorava nova komisija medicinskog časopisa The Lancet.
Istraživanje, objavljeno 10. oktobra 2026. godine, identificira 17 međusobno povezanih prijetnji globalnom zdravlju i analizira njihove moguće posljedice do kraja stoljeća.
Analiza se oslanja na historijske podatke i nove modele rizika Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME), koji obuhvataju 204 države i teritorije. Autori razmatraju razdoblje od 2025. do 2100. godine, s ciljem da utvrde na koje rizike javne politike mogu najviše utjecati.
Nuklearni sukob i zloupotreba AI-ja
Komisija izdvaja dvije prijetnje s potencijalom izumiranja čovječanstva: nuklearni sukob velikih razmjera i zlonamjernu upotrebu umjetne inteligencije. Nuklearni rat mogao bi izazvati masovne neposredne žrtve, uništenje zdravstvene infrastrukture, poremećaje u proizvodnji hrane i dugotrajne klimatske posljedice.
U slučaju umjetne inteligencije, posebnu zabrinutost izaziva mogućnost njene zloupotrebe za razvoj biološkog oružja i drugih sredstava masovnog ugrožavanja. Autori zato pozivaju na razvoj sigurnosnih pravila i međunarodnih mehanizama nadzora.
To nisu prognoze da će se takvi događaji dogoditi do 2100. godine. Riječ je o scenarijima čija je vjerovatnost neizvjesna, ali čije bi posljedice mogle biti katastrofalne.
Klima, pandemije i nejednakost
Među ostalim prijetnjama nalaze se klimatske promjene, zagađenje zraka, otpornost bakterija na antibiotike, buduće pandemije, konvencionalni ratovi, pothranjenost djece, smanjivanje međunarodne zdravstvene pomoći, siromaštvo i nejednakost prihoda, nizak nivo obrazovanja, pušenje, visok krvni pritisak, prekomjerna konzumacija alkohola, gojaznost, problemi mentalnog zdravlja i nezdravo starenje.
Za razliku od najekstremnijih scenarija, mnogi od tih rizika već danas imaju mjerljive posljedice. Klimatske promjene, ekstremne temperature i zagađenje posebno pogađaju zajednice s ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti i drugim javnim uslugama.
U analizi se koristi pokazatelj godina zdravog života izgubljenih zbog bolesti, invaliditeta ili prijevremene smrti (DALY). Poređenjem povoljnijih i nepovoljnijih scenarija autori procjenjuju koliko se zdravstvenog tereta može izbjeći pravovremenim djelovanjem.
Tri pravca djelovanja
Komisija preporučuje izgradnju zdravstvenih sistema spremnih za velike krize, ubrzanje ulaganja u nove vakcine, antibiotike i klimatske tehnologije te kontinuirano, nezavisno praćenje novih prijetnji.
Autori ističu da odgovornost nije samo na zdravstvenom sektoru: sprečavanje nuklearnih sukoba zahtijeva diplomatiju i sigurnosne sporazume, smanjivanje klimatskih rizika promjene energetskih i industrijskih politika, a upravljanje rizicima umjetne inteligencije odgovarajuću regulaciju i međunarodnu saradnju.
Centralni zaključak istraživanja nije da je katastrofa neizbježna, nego da današnje političke i ekonomske odluke mogu bitno promijeniti zdravstvene izglede budućih generacija.
AbrašRadio via The Lancet
