Preskoči na glavni sadržaj

Lancet: Nuklearni rat i zloupotreba umjetne inteligencije među najvećim prijetnjama čovječanstvu

Nuklearni rat i zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije spadaju među prijetnje koje bi u ekstremnim scenarijima mogle ugroziti opstanak čovječanstva, upozorava nova komisija medicinskog časopisa The Lancet.

Istraživanje, objavljeno 10. oktobra 2026. godine, identificira 17 međusobno povezanih prijetnji globalnom zdravlju i analizira njihove moguće posljedice do kraja stoljeća.

Analiza se oslanja na historijske podatke i nove modele rizika Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME), koji obuhvataju 204 države i teritorije. Autori razmatraju razdoblje od 2025. do 2100. godine, s ciljem da utvrde na koje rizike javne politike mogu najviše utjecati.

Komisija izdvaja dvije prijetnje s potencijalom izumiranja čovječanstva: nuklearni sukob velikih razmjera i zlonamjernu upotrebu umjetne inteligencije. Nuklearni rat mogao bi izazvati masovne neposredne žrtve, uništenje zdravstvene infrastrukture, poremećaje u proizvodnji hrane i dugotrajne klimatske posljedice.

U slučaju umjetne inteligencije, posebnu zabrinutost izaziva mogućnost njene zloupotrebe za razvoj biološkog oružja i drugih sredstava masovnog ugrožavanja. Autori zato pozivaju na razvoj sigurnosnih pravila i međunarodnih mehanizama nadzora.

To nisu prognoze da će se takvi događaji dogoditi do 2100. godine. Riječ je o scenarijima čija je vjerovatnost neizvjesna, ali čije bi posljedice mogle biti katastrofalne.

Među ostalim prijetnjama nalaze se klimatske promjene, zagađenje zraka, otpornost bakterija na antibiotike, buduće pandemije, konvencionalni ratovi, pothranjenost djece, smanjivanje međunarodne zdravstvene pomoći, siromaštvo i nejednakost prihoda, nizak nivo obrazovanja, pušenje, visok krvni pritisak, prekomjerna konzumacija alkohola, gojaznost, problemi mentalnog zdravlja i nezdravo starenje.

Za razliku od najekstremnijih scenarija, mnogi od tih rizika već danas imaju mjerljive posljedice. Klimatske promjene, ekstremne temperature i zagađenje posebno pogađaju zajednice s ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti i drugim javnim uslugama.

U analizi se koristi pokazatelj godina zdravog života izgubljenih zbog bolesti, invaliditeta ili prijevremene smrti (DALY). Poređenjem povoljnijih i nepovoljnijih scenarija autori procjenjuju koliko se zdravstvenog tereta može izbjeći pravovremenim djelovanjem.

Komisija preporučuje izgradnju zdravstvenih sistema spremnih za velike krize, ubrzanje ulaganja u nove vakcine, antibiotike i klimatske tehnologije te kontinuirano, nezavisno praćenje novih prijetnji.

Autori ističu da odgovornost nije samo na zdravstvenom sektoru: sprečavanje nuklearnih sukoba zahtijeva diplomatiju i sigurnosne sporazume, smanjivanje klimatskih rizika promjene energetskih i industrijskih politika, a upravljanje rizicima umjetne inteligencije odgovarajuću regulaciju i međunarodnu saradnju.

Centralni zaključak istraživanja nije da je katastrofa neizbježna, nego da današnje političke i ekonomske odluke mogu bitno promijeniti zdravstvene izglede budućih generacija.

AbrašRadio via The Lancet

POVEZANO