Preskoči na glavni sadržaj

Uborak ponovo gori: Milioni za upravljanje otpadom, a zdravstveni rizici bez odgovora

Na mostarskoj deponiji Uborak u noći sa 7. na 8. novembar ponovo je izbio požar. Vatrogasna intervencija trajala je šest sati i 50 minuta, ali javnosti nisu poznati uzrok požara, sastav izgorjelog otpada ni procjena mogućih posljedica po zdravlje stanovništva. Novi incident dogodio se dok Gradsko vijeće Mostara više od tri mjeseca ne održava sjednice, a Gradska uprava nastavlja donositi operativne i finansijske odluke o zbrinjavanju otpada.

Prema izvještaju Federalne uprave civilne zaštite, vatrogasci su na Uborku intervenirali od subote u 20:50 do nedjelje u 3:40 sati. Evidentiran je požar na deponiji krutog otpada. Sedmicu ranije, 31. oktobra, gorio je hangar kartona.

Gradsko vijeće Mostara nije zasjedalo od 28. jula. Politički sporovi oko rukovođenja JP Komunalno, upravljanja gradskom imovinom i kadrovskih pitanja blokirali su rad predstavničkog tijela. Iako su krajem oktobra usaglašavane tačke dnevnog reda nove sjednice, datum njenog održavanja nije bio određen.

Šta je Grad najavio, a šta je provedeno?

Nakon velikog junskog požara gradonačelnik Mario Kordić najavio je stručne procjene, sanaciju i reorganizaciju zbrinjavanja otpada. Grad je 13. augusta saopćio da su provedene aktivnosti sanacije ploha 1 i 2 te pripremljena betonirana površina za kontrolirani pretovar.

Gradski štab civilne zaštite 14. augusta posebno je naglasio da se otpad na toj lokaciji više ne odlaže, nego nakon pretovara odvozi na druge deponije. Međutim, početkom novembra predstavnici inicijative „Jer nas se tiče“ tvrde da je odlaganje ponovo uspostavljeno. Gradonačelnik istovremeno govori o finansijskoj neodrživosti odvoza otpada izvan Mostara.

U septembru je Grad angažirao austrijskog konsultanta Martina Steinera, uz najavu konkretnih mjera za poboljšanje stanja, ali njihov sadržaj, trošak angažmana i stepen realizacije nisu javno predstavljeni. Istovremeno se vodi postupak za izgradnju novih sanitarnih ploha IV i V na Uborku. Izabran je okvir dobavljača za radove procijenjene na do četiri miliona KM bez PDV-a. Trajna nova lokacija za regionalno zbrinjavanje otpada još nije potvrđena.

Koliko je javnog novca uključeno?

Nakon junskog požara na Uborku Fond za zaštitu okoliša FBiH osigurao je 300.000 KM, dok je Vijeće ministara BiH odobrilo dodatnih 500.000 KM. Riječ je o ukupno 800.000 KM odobrene interventne podrške.

Grad Mostar je za period od nastanka nesreće do 31. jula prijavio približno 700.000 KM obaveza za pretovar, odvoz i deponiranje otpada na drugim lokacijama. U septembru je zaključen i četveromjesečni ugovor za baliranje otpada vrijedan 413.456 KM bez PDV-a, pregovaračkim postupkom bez prethodne objave, uz jednu primljenu ponudu.

Pored vanrednih troškova, revizija finansijskog poslovanja Grada za 2025. godinu evidentirala je 850.000 KM subvencija JP Deponija. Budžet za 2026. predviđa približno 7,37 miliona KM za zajedničku komunalnu potrošnju. Ta stavka obuhvata šire usluge, uključujući javnu rasvjetu, čistoću i zelenilo.

Objedinjeni obračun stvarno isplaćenog novca za Uborak i vanredno zbrinjavanje otpada nije javno potvrđen. U pregledanim dokumentima nije utvrđen ni potpun iznos eventualnih zasebnih donatorskih sredstava. Posebno je otvoreno pitanje ranijih 336.000 KM federalne podrške za postrojenje za prečišćavanje procjednih voda. Federalno ministarstvo okoliša i turizma 24. juna je saopćilo da nije dostavljena potpuna dokumentacija o utrošku.

Nalazi hrane ne predstavljaju potvrdu zdravstvene sigurnosti

Među rezultatima koje je Grad isticao bile su analize 72 uzorka poljoprivrednih kultura iz okolice Uborka. Prema objavljenim nalazima, ispitivani kontaminanti nisu prelazili propisane granice za hranu. Istovremeno su analize 30 uzoraka zemljišta pokazale povišene koncentracije nikla u 18 i arsena u 11 uzoraka, uz pojedina prekoračenja drugih metala. Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je i lokalno, prostorno neujednačeno onečišćenje pojedinim PAH jedinjenjima. Porijeklo kontaminacije nije utvrđeno.

Posebno nedostaju javno dostupni nalazi o mogućoj izloženosti stanovnika dimu tokom požara. U objavljenim analizama nema cjelovite procjene dioksina i furana, postojanih toksičnih spojeva koji mogu nastajati pri nekontroliranom sagorijevanju otpada. Ranije je ukazano i na ograničene laboratorijske kapacitete za određene zagađivače povezane sa sagorijevanjem plastike i guma.

Za požar 7. novembra nije pronađena posebna javna zdravstvena procjena niti upozorenje stanovnicima Vrapčića i okolnih naselja, kakvo je izdavano tokom junskog požara. Nije poznato je li odlučeno da upozorenje nije potrebno, jesu li provedena dodatna mjerenja ili javnost o njima nije obaviještena.

Ko odgovara dok Vijeće ne zasjeda?

Gradsko vijeće je još 9. jula jednoglasno usvojilo deset zaključaka o Uborku, uključujući zahtjeve za informacijama o uzrocima požara, kvalitetu vode, zraka i tla te budućem upravljanju otpadom. Četiri mjeseca kasnije nema javno predstavljenog objedinjеnog pregleda izvršenja tih zaključaka. Redovni vijećnički nadzor dodatno je oslabljen višemjesečnom blokadom.

Za upravljanje deponijom neposrednu odgovornost imaju Grad Mostar i JP Deponija. Za izdavanje okolišnih dozvola i regulatorni nadzor odgovorne su nadležne federalne institucije, dok su procjena javnozdravstvenog rizika, upozoravanje stanovništva i inspekcijski nadzor raspoređeni između nadležnih službi i ustanova. Gradsko vijeće ima odgovornost političkog i javnog nadzora nad gradskim odlukama i trošenjem sredstava.

Među otvorenim pitanjima od javnog interesa su: Šta je tačno gorjelo 7. novembra? Ko je procijenio rizik po zdravlje i zašto građani nisu dobili posebno objašnjenje? Jesu li naručena dodatna ispitivanja zagađivača koje prve analize nisu obuhvatile? Koliko je novca stvarno potrošeno, šta je za njega izvedeno i kakav je učinak sanacijskih mjera? Odlaže li se komunalni otpad ponovo na Uborku i pod kojim uslovima? Kada će Gradsko vijeće razmotriti izvršenje vlastitih zaključaka i zatražiti odgovornost za rezultate upravljanja deponijom?

Dok ne bude provjerljivih odgovora, ponavljanje požara pokazuje da operativne intervencije i najave sanacija nisu dovoljne da bi se građane uvjerilo da su okolišni i zdravstveni rizici pod kontrolom.

(AbrašRadio via FUCZ / Grad Mostar / Federalno ministarstvo okoliša i turizma / Fond za zaštitu okoliša FBiH / Vijeće ministara BiH / Ured za reviziju FBiH)

POVEZANO