Preskoči na glavni sadržaj

Zakon o šumama FBiH čeka mišljenja dva ministarstva, HNK i dalje bez svog zakona

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) ponovo upozorava na zastoj u donošenju Zakona o šumama Federacije BiH, čiji je tekst predstavljen još 2024. godine. Prema navodima organizacije, Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo pravde nisu dostavili obavezna mišljenja potrebna za nastavak procedure. Ta ministarstva vode Toni Kraljević i Vedran Škobić.

Vlada FBiH je 19. juna 2024. najavila predstavljanje novog teksta zakona nakon provedene javne rasprave. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva tada je obrazložilo da odsustvo jedinstvenog federalnog zakona otežava suzbijanje bespravne sječe, obavezno pošumljavanje i izradu Šumarskog programa FBiH.

Fondacija ACT je 20. jula 2026. saopćila da su mišljenja ministarstava pravde i finansija izostala uprkos urgencijama i da je zatražila sastanak s rukovodiocima triju nadležnih ministarstava. Još u proljeće ove godine ACT je izvijestio o upitima podnesenim radi pristupa informacijama o statusu procedura i sporu s Ministarstvom pravde o odgovaranju na te zahtjeve.

Federacija BiH nema jedinstven važeći zakon o šumama od 2009. godine, nakon ustavnosudskih odluka o ranijem okviru. To ne znači da u šumarstvu ne postoji nijedan propis: kantoni i drugi nivoi vlasti koriste različite zakone i podzakonske akte, uz značajne razlike u nadležnostima i praksi.

Hercegovačko-neretvanski kanton nalazi se u posebno složenom položaju jer nema vlastiti temeljni zakon o šumarstvu. Prema saopćenju ACT-a sa stručne rasprave u Jablanici, kantonalno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputilo je prijedlog Vladi HNK još u augustu 2025.

Prijedlog je konačno bio na dnevnom redu sjednice Vlade HNK zakazane za 27. juli 2026, ali sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma. Prema tadašnjem saopćenju Vlade koje su prenijeli mediji, nisu došli ministri iz reda SDA i SDP-a. Time zakonski prijedlog nije razmatran tog dana.

U istraživanju objavljenom u septembru ACT i Transparency International BiH evidentirali su 1.398 dozvola za prenamjenu šuma i šumskog zemljišta od 2014. do 2024, ukupne površine 2.863,46 hektara. Od toga je 421 dozvola, za približno deset kvadratnih kilometara, zabilježena u Federaciji BiH. HNK je među tri kantona na koje otpada najveći dio evidentiranih površina u FBiH.

Riječ je o odobrenim prenamjenama za koje javnost uglavnom nema uvid u obrazloženja, korisnike, naknade i obaveze investitora.

(AbrašRadio via Fondacija ACT / Vlada FBiH / Transparency International BiH)

POVEZANO