Dva olovna sarkofaga, zakopana ispod pariske katedrale Notre Dame, opisana su kao “izvanredno i emotivno otkriće”, jer odaju svoje tajne.
Jedan sadrži posmrtne ostatke svećenika imena Antoine de la Porte koji je preminuo 1710. na Badnju večer u 83. godini. Bio je bogat i utjecajan te je bio naručio nekoliko umjetničkih djela koja se danas nalaze u muzeju Louvre.
Identitet osobe iz drugog sarkofaga nije potpuno poznat i postoji mogućnost da nikada neće biti utvrđen. Međutim, stručnjaci pretpostavljaju da je riječ o osobi koja je bila mlada, bogata, dio plemstva iz 14. stoljeća. Nazvali su ga Le Cavalier (Konjanik), jer izgled njegove karlice ukazuje na to da je bio iskusan konjanik.
Prema arheološkim nalazima, patio je od hronične bolesti koja mu je uništila većinu zuba. Za razliku od mladića, svećenik, tj. kanonik pariske katedrale je imao izvanredno dobre zube za njegove godine. Cristopher Besnier, koji je predvodio arheološko iskopavanje, naglasio je da to znači da je prao zube i da se brinuo o njima.
Lobanja nepoznatog mladića je bila deformisana, a što je uzrokovano nošenjem pokrivača ili trake za glavu beba. Na njegovom sarkofagu nije bilo ispisano ime, a izgledno je da bio pokopan sa krunom od cvijeća. Također je pretpostavka da je preminuo u 30-im godinama.
Grobnice su otkrivene u dijelu katedrale gdje se nalazi skladište statua i skulptura. Mjesto na kojem su osobe sahranjene je ocijenjeno kao mjesto “izvanrednog naučnog kvaliteta”. Pronađeno je prilikom iskopavanja za postavljanje nove skele potrebne za rekonstrukciju tornjeva Notre Damea koji je 2019. oštećen u velikom požaru.
Sarkofazi su pronađeni na dubini od jedan metar, dok su ostala arheološka otkrića na ovoj lokaciji bila na dubini od 20 centimetara. Profesor biološke antropologije na Univerzitetu Toulouse III Eric Crubézy je konstatovao da je očigledno riječ o dvije važne osobe s obzirom na to da su sahranjene u srcu katedrale.
Arheološko istraživanje se nastavlja, sarkofazi će biti vraćeni iz Tolousea u Pariz kako bi Ministarstvo kulture odlučilo kako dalje postupati s njima, piše list Guardian.
Podsjećamo, katedrala Notre Dame, koja je svjetska znamenitost, bi trebala biti otvorena 2024. godine.