Sportsko-rekreativni centar s aqua parkom, šetnicom, klupama za odmor i brojnim sadržajima uz postavljanje javne rasvjete pored Mostarskog jezera dugogodišnja je priča gradskih vlasti i san Mostaraca koji se pretvorio u noćnu moru s desetinama divljih deponija.
Dok pojedini ekolozi na ovaj problem ukazuju, gradske vlasti uporno šute, a da je stanje alarmantno uvjerila se ekipa portala Klix.ba obilaskom terena i zabilježila zastrašujuće prizore nepreglednih divljih deponija s kojekakvim otpadom od biološkog do građevinskog materijala.
Prijeratni urbanista i planer Grada Mostara Sead Pintul za naš portal kaže kako je stanje uz Mostarsko jezero očiti pokazatelj da je na čelu Mostara decenijama nesposobna i neodgovorna vlast, koja funkcionira po principu političkih potreba, daleko od interesa građana.
“Nakon rata u Mostaru, kao i u čitavoj državi se kadroviranje vrši po političkim linijama, a ne kompetencijama i ovo s Mostarskim jezerom je samo jedan od mnogobrojnih primjera. Ljudi koji su na pozicijama ne znaju da rade svoj posao, a neće da pitaju ni da slušaju one koji znaju”, kaže Pintul za Klix.ba ogorčen stanjem u gradu kojem je s timom stručnjaka kreirao urbanističku sliku prije rata.
Mnogo obećanja bez rezultata
Ističe kako je priča s Mostarskim jezerom davno trebala biti završena na ponos čitavog Mostara i Hercegovine, da su u gradskom rukovodstvu bili kompetentni ljudi, a ne politički podobni.
“Mi smo prije rata pokrenuli aktivnost da se izgradnjom Hidroelektrane Mostar radi obeštećenje za izrabljenu Neretvu i promjenu klime. Hidroelektrane su se obavezale da kao kompenzaciju za štetu koju su napravile gradu između ostalog naprave jedan sportsko-rekreativni centar, s vodenim bazenima, šetnicom, javnom rasvjetom i brojnim sadržajima. Realizacija projekta je krenula prema planu, bazeni za kupanje su betonirani i bili su pred otvaranjem, ali nove vlasti u Mostaru ne znaju ni tražiti ono što pripada gradu da se to završi”, pojasnio je Pintul
Tvrdi kako projekt postoji u Sarajevu sa svim detaljima za taj prostor, što ni jedna vlast na svijetu ne bi zanemarila i ostavila nezavršeno.
Još čudnije je, po njemu, to što se planira graditi novi bazen na području Južnog logora, dok projekt uz Mostarsko jezero, na sjevernom ulazu, svega pet minuta od centra grada, s gotovim projektom za sportsko-rekreativni centar s bazenima i brojnim sadržajima, te obaveznim financiranjem elektroprivreda koji je trebalo da bude za čitavu Hercegovinu se ignoriše.
“Činjenica je da dvojica ljudi drže Grad Mostar, to su predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik. Oni se dogovaraju i imaju svoje stranačke ljude koji im govore šta treba, a ne stručnjake koji će se baviti tom problematikom. Oni nemaju kadra, a ono što imaju je uglavnom politički, a ne stručno podobno za posao koji obavlja. Nema ko da to rješava, a nema ni političke volje da se angažuju ljudi koji će raditi svoj posao i već sam izgubio svaku nadu da će se tu nešto moći uraditi”, kaže nam bivši mostarski urbanista.
Ističe da ga boli kad vidi šta se radi u Mostaru iako mu je blizu 80 godina i neće još sve to dugo gledati, te da posebno brine za mladosti koja se rađa i sada raste u nezdravom okruženju.
“Uvođenjem demokratije, dobili smo ruralne konkurente kojih je više neobrazovanih nego obrazovanih da s više ruka u odlučivanju savladaju nepismeni pismene. Obrazovani i pametni ljudi su potisnuti ili su pobjegli u inostranstvo, a za to smo svi zajedno krivi jer dozvoljavamo da nas iste politike vode godinama i da zemljom upravljaju nekompetentni ljudi”, zaključio je Pintul.
Neodgovorni građani, a sistem zakazao
Jedina nada po njemu je da se narod osvijesti i pokaže nezadovoljstvo tako da traži vlast koja će zapošljavati ljude po kompetencijama, a ne političkim i rodbinskim vezama, jer smatra da će u protivnom sve ljepote biti uništene za nove generacije.
Strah od budućnosti dijeli i predsjednik ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović nakon što se doznalo za plan gradske vlasti da se smeće uz Mostarsko jezero zatrpa tonama krutog materijala od izgradnje autoputa na Koridoru 5C, koji bi trebao izlaziti u naselju Vrapčići.
Na javnoj raspravi se iznio plan da se plato uz jezero materijalom od izgradnje autoputa digne za metar do dva visine s oko 1,5 milion tona materijala i uredi, ali su se mještani bunili da kroz njihovo naselje prolazi stotine kamiona koji će razvaliti put i stvarati buku.
“Veći problem je u tome što oni imaju namjeru da gomile smeća tako zatrpaju što je zaista nebuloza i prava ekološka katastrofa, a o tome svi šute. Takvih deponija s kojekakvim otpadom uključujući i medicinski ima zatrpanih nekoliko uz Neretvi, Jasenicu i iznad jezera Vihovići. Sve to mi udišemo ili dospije navodnjavanjem u hranu koju jedemo i tiho nas ubija, jer činjenica je da na području Mostara broj oboljelih od karcinoma vrtoglavo raste”, pojasnio je Arapović za Klix.ba vidno zabrinut stanjem u Mostaru.