Prekomjerna upotreba fosfora iscrpljuje rezerve vitalne za globalnu proizvodnju hrane, a naučnici upozoravaju da to istovremeno doprinosi klimatskoj krizi.
Naša planeta se suočava sa “fosfogedonom”, upozoravaju naučnici istovremeno bojeći se da bi naša zloupotreba fosfora mogla dovesti do smrtonosne nestašice gnojiva koja bi poremetila globalnu proizvodnju hrane.
Istovremeno, fosfatno đubrivo koje se ispere sa polja – zajedno sa kanalizacionim vodama u rijekama, jezerima i morima – izaziva rasprostranjeno cvjetanje algi i stvara mrtve zone u vodi koje ugrožavaju riblje fondove.
Osim toga, prekomjerna upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planete, povećavajući globalno zagrijavanje i klimatsku krizu uzrokovanu emisijom ugljika.
“Došli smo do kritične prekretnice. Možda bismo mogli da se vratimo, ali zaista moramo da se saberemo i budemo mnogo pametniji u načinu na koji koristimo fosfor. Ako to ne učinimo, suočavamo se s katastrofom koju smo nazvali ‘fosfogedon'”, rekao je profesor Phil Haygarth sa Univerziteta Lancaster.
Fosfor je 1669. godine otkrio njemački naučnik Hennig Brandt, koji ga je izolovao iz urina i od tada se pokazalo da je neophodan za život. Kosti i zubi su uglavnom napravljeni od minerala kalcijum fosfata – jedinjenja dobijenog iz njega – dok ovaj element također obezbjeđuje DNK sa svojom šećerno-fosfatnom kičmom.
“Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora”, objasnila je profesorica Penny Johnes sa Univerziteta Bristol.
Globalni značaj ovog elementa leži u njegovoj upotrebi za pomoć rastu usjeva. Oko 50 miliona tona fosfatnog đubriva se proda širom sveta svake godine, a ove zalihe igraju ključnu ulogu u prehrani osam milijardi stanovnika planete.
Međutim, značajna nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: Maroko i zapadna Sahara imaju najveću količinu, Kina drugo najveće nalazište i Alžir treće.
Ovaj rastući pritisak na dionice izazvao je strah da će svijet dostići “vrhunac fosfora” za nekoliko godina. Zalihe će tada pasti, ostavljajući mnoge nacije da se bore da nabave dovoljno da prehrane svoj narod.
Kažu da smo postali rasipnički u upotrebi fosfata koje stavljamo na svoja polja. Gnojivo isprano s njih – i ispuštanja otpadnih voda bogatih fosforom – izazvali su kontaminaciju vode velikih razmjera i stvorili štetno cvjetanje algi. Neka od najvećih slatkih voda na svijetu su sada pogođena, uključujući rusko jezero Bajkal, jezero Viktorija u Africi i sjevernoameričko jezero Erie. Cvjetanje u Erieju dovelo je do trovanja lokalne vode za piće posljednjih godina.
“Sa fosforom iskopavamo i rezerve minerala, ali u ovom slučaju ih pretvaramo u đubrivo koje se ispire u rijeke i mora gdje izazivaju cvjetanje algi. U oba slučaja ove velike translokacije uzrokuju planetarni kaos”, prenosi Guardian.