Širenje šest mjera za zaštitu zdravlja i okoliša moglo bi spriječiti oko 1,6 miliona prijevremenih smrti godišnje na globalnom nivou, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom novom izvještaju objavljenom početkom novembra. Analiza je predstavljena uoči klimatske konferencije COP31, koja se od 9. do 20. novembra održava u Antaliji u Turskoj.
Riječ je o tehničkom izvještaju WHO-a Global benefits and costs of prioritized actions on climate change and health, koji procjenjuje moguće zdravstvene, okolišne i ekonomske učinke primjene postojećih mjera u većem obimu. Projekcije porede scenarije njihovog globalnog širenja sa scenarijima bez dodatnog djelovanja u periodu od 2024. do 2075. godine.
Izdvaja se šest intervencija:
- Rano upozoravanje na ekstremne vrućine, uz pravovremeno informisanje i zaštitu posebno ugroženih stanovnika.
- Snabdijevanje sigurnom pitkom vodom koje može izdržati sve češće suše, poplave i druge klimatske poremećaje.
- Dostupne osnovne sanitarne usluge, uključujući sigurno upravljanje otpadnim vodama i komunalnim otpadom.
- Uslove za ličnu higijenu i pranje ruku, posebno u sredinama bez odgovarajuće infrastrukture.
- Čistije energente i uređaje za kuhanje i grijanje, kako bi se smanjilo zagađenje zraka u domaćinstvima.
- Efikasniju politiku cijena fosilnih goriva, uključujući smanjenje neefikasnih subvencija i bolje uključivanje zdravstvenih i okolišnih troškova u cijene.
Ove mjere bi mogle donijeti oko 3,9 milijardi američkih dolara godišnje ekonomske koristi za društvo, dok bi promjene fiskalne politike mogle donijeti dodatnih 5,4 milijardi dolara fiskalnih koristi. Za pet mjera za koje je izračunat odnos koristi i troškova, WHO procjenjuje prosječno oko 24 dolara koristi na svaki uloženi dolar. Posebno visok modelirani povrat imaju sistemi upozoravanja na opasne vrućine, dok reforma cijena fosilnih goriva čini najveći dio procijenjenog smanjenja smrtnosti od oko 1,2 miliona smrti godišnje.
Zagađenje zraka, kvalitet pitke vode i ekstremne ljetne temperature nisu samo globalna pitanja. Prema podacima WHO-a za BiH, procijenjena dobno standardizirana stopa smrtnosti povezane sa zagađenjem vanjskog i unutrašnjeg zraka iznosila je 108,4 na 100.000 stanovnika u 2019. godini.
Preporuke otvaraju pitanja zaštite stanovništva tokom toplotnih valova, zelenila i rashlađivanja javnog prostora, pouzdanosti vodosnabdijevanja i načina grijanja domaćinstava.
(AbrašRadio via WHO)
