Najava podatkovnog centra snage 100 MW u Mostaru dio je šireg infrastrukturnog paketa koji kompanija AAFS Infrastructure and Energy povezuje s Južnom interkonekcijom, novim energetskim kapacitetima i drugim ulaganjima u Bosni i Hercegovini. Iako su u javnosti navedeni okvirna snaga i vrijednost investicije, niz ključnih podataka o samom projektu još nije javno objavljen.
Bloomberg Adria je 7. septembra objavio da AAFS planira izgradnju data centra snage 100 MW i pripadajuće infrastrukture u Mostaru, uz procijenjenu vrijednost od oko 530 miliona eura. Najava je predstavljena u okviru šireg paketa projekata koji uključuje Južnu interkonekciju, planove za plinske elektrane u Mostaru, Kaknju i Tuzli te ulaganja u aerodromsku infrastrukturu.
Najava data centra za sada nije isto što i potvrđena gradnja. Javno nisu objavljeni konačna lokacija, operator centra, budući korisnici ili zakupci kapaciteta, rok početka radova, datum puštanja u rad niti konačna tehnička konfiguracija objekta. Također nema javno dostupne potvrde da je za konkretni mostarski data centar odobreno finansiranje američkih razvojnih finansijskih institucija koje se spominju u širem investicijskom paketu.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT navela je za N1 BiH da su informacije o projektu uglavnom dolazile kroz medijske najave te da javnosti nisu predstavljeni tehnički projekt, studija utjecaja na okoliš ni javni ugovor koji bi precizirao šta se planira graditi. ACT je zbog toga tražio informacije od Grada Mostara, Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
Bez takvih dokumenata nije moguće pouzdano utvrditi ni konačne energetske potrebe objekta, način priključenja na elektroenergetsku mrežu, tehnologiju hlađenja, eventualnu potrošnju vode ili konkretan utjecaj na lokalnu infrastrukturu.
Šta znači podatak od 100 MW: Voda, hlađenje i Neretva
Snaga od 100 MW opisuje projektovani kapacitet, ali sama po sebi ne govori koliko bi centar stvarno trošio tokom godine. Kada bi objekat neprekidno povlačio svih 100 MW tokom 8.760 sati godišnje, aritmetički maksimum iznosio bi oko 876 GWh, odnosno 0,876 TWh električne energije godišnje. To nije prognoza stvarne potrošnje: ona bi zavisila od opterećenja servera, efikasnosti objekta, sistema hlađenja i drugih tehničkih parametara.
Međunarodna agencija za energiju navodi da je globalna potrošnja električne energije data centara tokom 2025. porasla za 17 posto, dok je kod centara usmjerenih na umjetnu inteligenciju rast iznosio oko 50 posto. IEA u centralnoj projekciji očekuje rast ukupne potrošnje data centara sa približno 485 TWh u 2025. na oko 950 TWh u 2030. godini. Agencija istovremeno upozorava da razvoj novih centara sve češće ograničavaju kapaciteti elektroenergetskih mreža, dostupnost transformatora, turbina i druge opreme te čekanja na priključke.
U javnoj raspravi o mostarskom projektu pojavilo se pitanje korištenja Neretve za hlađenje. Za sada, međutim, nije javno objavljeno koji bi sistem hlađenja bio korišten. Data centri mogu koristiti različita rješenja – od evaporativnog ili zatvorenog vodenog sistema do zračnog odnosno suhog hlađenja i kombinovanih sistema – pa bez tehničke dokumentacije nije moguće izračunati količinu vode niti zaključiti da bi centar koristio vodu iz Neretve.
N1 BiH je 19. septembra izvijestio da institucije kojima se ACT obratio do tada nisu javnosti ponudile tehničke podatke koji bi omogućili takvu procjenu. Pitanje Neretve zato je u ovoj fazi otvoreno pitanje projekta, a ne potvrđena karakteristika planiranog centra.
Veza s Južnom interkonekcijom i regulatorna pitanja
AAFS je u Bosni i Hercegovini već uključen u znatno veći energetski projekt. Izmjenama Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo određena je kao nosilac investicije projekta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska su 28. aprila potpisale međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda koji bi bh. sistem povezao s hrvatskom plinskom mrežom i omogućio pristup dodatnim pravcima snabdijevanja.
Sam međudržavni sporazum nije značio da su svi ugovorni i finansijski elementi projekta već bili završeni. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavilo je 12. augusta da su ministar Vedran Lakić i potpredsjednik AAFS-a Jesse Binnall razgovarali o završetku preostalih aktivnosti i zaključivanju ugovora između Federacije BiH i AAFS-a kojim bi se uredila realizacija Južne interkonekcije.
Način na koji je AAFS posebnim zakonom određen za nosioca projekta otvorio je i pitanja usklađenosti s evropskim energetskim pravilima. Radio Slobodna Evropa je u aprilu izvijestio o upozorenjima da BiH, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, mora osigurati pravila o certifikaciji operatora, pristupu transportnoj mreži, regulatornom nadzoru i tržišnoj konkurenciji. To su regulatorna pitanja i upozorenja koja prate projekt, a ne konačno utvrđenje da je projekat nezakonit.
Detektor je nakon potpisivanja sporazuma BiH i Hrvatske također ukazao na otvorena pitanja finansiranja, državne imovine, tržišnih testova i ekonomske opravdanosti. Sporazum predviđa da svaka država pripremi, finansira i izgradi svoj dio gasovoda te da se prije početka radova urede minimalni zakup transportnih kapaciteta i druga operativna pitanja.
Pitanja otvorena i u američkom Kongresu
Semafor je 15. septembra objavio da su demokratski članovi evropskog pododbora Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a pripremili izvještaj u kojem kritikuju podršku administracije AAFS-u i otvaraju pitanja o iskustvu kompanije i njenim vezama s osobama bliskim administraciji. Riječ je o izvještaju članova jedne političke stranke u odboru, a ne o zaključku Kongresa SAD-a u cjelini.
State Department je, prema odgovoru koji prenosi Semafor, naveo da su odluke o modelu koncesije i izboru američke kompanije za vodećeg investitora bile suverene odluke zvaničnika Federacije BiH. AAFS je za isti medij naveo da je kompanija u projekt uključena nakon kontakta zvaničnika iz Bosne i Hercegovine te da je potom razgovarala s profesionalnim osobljem Ambasade SAD-a.
Do 21. septembra može se potvrditi da je AAFS javno najavio data centar od 100 MW u Mostaru i okvirnu investiciju od oko 530 miliona eura, te da se najava pojavljuje u kontekstu šireg energetskog paketa u kojem je Južna interkonekcija centralni projekt.
Online je već pokrenuta peticija protiv ovog projekta.
(Bloomberg Adria, N1 BiH, Vlada FBiH, IEA, Radio Slobodna Evropa, Detektor, Semafor)
