Globalne klimatske promjene ne uzrokuju samo topljenje polarnih ledenih kapa, podizanje razine mora i ekstremne vremenske prilike. Također imaju izravan učinak na mnoga tropska staništa te životinje i biljke koje ih nastanjuju. Budući da emisije fosilnih goriva i dalje pokreću klimatske promjene, predviđa se da će velika područja zemlje postati mnogo toplija i suša do kraja ovog stoljeća, piše svijetkulture.com.
Otočna država Madagaskar posebno je zabrinuta kada su u pitanju klimatske promjene. Od životinjskih vrsta Madagaskara, 85% ih se ne može pronaći nigdje drugdje na Zemlji. Od njegovih biljnih vrsta , 82% je jedinstveno za otok. Iako je globalno žarište bioraznolikosti, Madagaskar je doživio najveću stopu krčenja šuma bilo gdje u svijetu. Ljudi su već iskrčili više od 80% izvornog šumskog pokrivača.
To je rezultiralo velikim padom populacije mnogih vrsta. Na primjer, mnoge vrste lemura (vodeća skupina životinja na Madagaskaru) su prošle kroz brzi pad populacije, a preko 95% vrsta lemura sada je klasificirano kao ugroženo na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN ) .
Mnoge životinje Madagaskara, kao što su lemuri, uglavnom se hrane voćem. Promjene u dostupnosti voća imat će ozbiljan utjecaj na zdravlje, reproduktivni uspjeh i rast populacije ovih životinja. Neke životinje mogu se prilagoditi promjenama klime i staništa, ali druge su vrlo osjetljive na takve promjene. Malo je vjerojatno da će preživjeti u vrućem, sušnom okruženju.
To će također imati ozbiljne posredne učinke za ljudsku populaciju koja ovisi o šumama i životinjama za prihode od eko-turizma. Otprilike 75% stanovništva Madagaskara ovisi o šumama i poljoprivredi za vlastite potrebe kako bi preživjeli, a sektor turizma doprinosi s više od 600 milijuna USD gospodarstvu otoka godišnje.