Male prepreke u našim očima su ogromno opterećenje po zdravlje osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom u Mostaru susreću se sa brojnim arhitektonskim preprekama prilikom pristupa obrazovnim, kulturnim, te drugim institucijama i ustanovama, kao i neprilagođenim parkinzima, te poprilično disfunkcionalnim javnim prevozom.

Na ove probleme ukazala je Udruga paraplegičara i oboljelih od dječje paralize „Marko Ravlić“ panel diskusijom „Izazovi nepokretnih i slabo pokretnih osoba – pogled u budućnost“, koja je održana jučer u okviru projekta Mostar – Prostori koji pokreću, koji implementira People in Need sa partnerima, a uz podršku Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

„Osobe s invaliditetom nisu generalno prepoznate u Bosni i Hercegovini iako su među najranjivijim skupinama“, rekla je Naida Sahadžić iz ureda Ombudsmana BiH.

Naglasila je da je ova institucija zaprimila mnoge žalbe zbog neprilagođenog pristupa osobama s invaliditetom, te da su na njih reagirali tako što su uputili zahtjeve nadležnim tijelima. A statistike pokazuju da manje od 25% institucija osigurava dostupnost osobama s invaliditetima, dok 70% nagiba nije prilagođeno.

Obrazovanje je također jedan od velikih izazova. U Mostaru postoji samo jedna škola koja omogućava pristup svim učenicima. „Ja sam morao izvanredno odgovarati jer nije bilo prilagođenog pristupa školi. Bio sam veoma uskraćen i za ekskurzije. Nekad imam osjećaj da je lakše ući u avion, nego u autobus. Treba dvoje-troje ljudi da te stavi u autobus. Toaleti nisu prilagođeni također“, kaže Ivica Pavlović, predsjednik Udruge.

Liječnica Vesna Miljanović Damjanović naglašava da je uključivanje osoba sa invaliditetom ključno. „Ne govorimo samo o obrazovanju, već o druženju s drugim ljudima. Svijest nas sviju mora se podići, moramo shvatiti da je inkluzija svih nas posebno osoba koje trebaju pomagalo od izuzetne važnosti, ne samo za fizički, već i psihički boljitak“, kaže Miljanović Damjanović.

Još jedan od problema za svakodnevni život osoba s invaliditetom su i neprilagođeni parkinzi, kao i javni prijevoz. Trebalo bi ukupno 10% od postojećih parkinga biti prilagođeno osobama s invaliditetom.

„Parking je općenito problem u Mostaru. Za parking za osobe s invaliditetom svakako imamo problem. Ja sam imala primjedbu osobe koja mi se požalila zbog javnog prijevoza. Šofer joj je zabranio da uđe u bus. Reagirali smo promptno, a vozač je kažnjen s 20% manje plate i pokrenuta je disciplinska protiv njega“, kaže Sahadžić.

Ističe da su to mali koraci, ali da se ipak nešto počinje mijenjati. S druge strane liječnica Miljanović Damjanović objašnjava koliko sve ove prepreke utječu na zdravlje osoba sa invaliditetom.

„Ne razmišlja se što prepreka koja se čini malena u našim očima znači za osobu koja upravlja isključivo gornjim dijelom tijela. To je jedno ogromno opterećenje“, objašnjava liječnica.

Zaključuje da prilagođavanje javnih prostora osobama s invaliditetom ne iziskuje veliki financijski napor, a omogućava bolje uvjete za život jedne cijele populacije, tako što mogu šetati gradom, otići u kino, što je njihovo osnovno ljudsko pravo.

Udruga je tijekom panel diskusije prezentirala i video zapise koji prikazuju svakodnevne poteškoće osoba sa invaliditetom, a koji će biti i dio medijske kampanje “IŠTASAD”.

(Agencije/AbrašRadio)