MMF je analizirao stanje u Bosni i Hercegovini i izašao sa nizom preporuka da se zbog reformi smanji javna potrošnja i ograniči rast plata ili čak da se vrate na prijašnji nivo, jer je inflacija i dalje visoka.
Tu su i obaveze vraćanja dospjelih kredita.
“Imamo u ovoj godini nešto više povrata prema međunarodnim finansijskim institucijama, znači neki krediti koji su bili u grace periodu, sada kreću da se naplaćuju, ali moram reći da je tu najveća rata vezana za onih 220 miliona koje je MMF dao kada je bila korona 2020. godine. Tu je bio dvije godine grace period i tih 220 milijuna vraćamo u tri godine”, navodi Zora Vidović, ministrica financija RS.
Plate u javnom sektoru u Republici Srpskoj neće rasti, jer nema sredstava, poručili su u Ministarstvu finansija RS, što djelomično znači i usvajanje preporuke MMF-a.
Međutim, sindikati pet granskih sindikata, budžetskih korisnika na to ne pristaju, pa su najavili velike prosvjede krajem mjeseca.
“Nezadovoljni radom Vlade Republike Srpske kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro posao, da nisu ispoštovali dogovore koje smo dogovorili kao odgovorni ljudi, koje smo verificirali kroz sporazum, a kada netko prekrši sporazum, on pokazuje da nema volju za socijalnim dijalogom sa svojim partnerima”, govori Božo Marić ispred Sindikata uprave RS.
Ekonomisti ističu da je MMF u pravu kada je u pitanju javna potrošnja, ali dodaju da treba i zaustaviti nova zapošljavanja u administraciji.
“Ako pogledate da se u Predsjedništvu troši 500.000 maraka za dva nova automobila, ako se troše enormna sredstva na projekte koji nisu perspektivni ili neće donijeti novu vrijednost, kao što je skijalište koje je do sada vjerovatno progutalo 50 miliona maraka, onda zaista treba se zapitati kakvo je to domaćinsko ponašanje”, navodi ekonomist Zoran Pavlović.
“Kada je riječ o smanjenju plaća, mislim da u vrijeme rekordne inflacije definitivno ne može biti govora o tome. Plaće i koje su u međuvremenu povećavane su se faktički tek usklađivale sa inflacijom i to nedovoljno. Dakle, mislim da bi bilo kakvo smanjivanje plaća administraciji bilo pogrešno, neopravdano”, ističe ekonomist Igor Gavran.
Sa rashodima koji rastu brže od prihoda očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP—a u ovoj godini.
Potrebe za financiranjem u ovoj godini narasle su upravo zbog velike otplate dugova, za koje analitičari smatraju da nisu zabrinjavajući sa aspekta vraćanja, koliko su zabrinjavajuće isplate plata i penzija.
(BHRT/AbrašRadio)