Regionalno istraživanje niškog Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Europe ukazuje na izrazite razlike u dostupnosti mjera pomoći kulturnom sektoru tijekom pandemije.
Dok istraživanja o utjecaju pandemije na kulturu pokazuju na jednake razmjere problema od države do države u regiji, pregled kriznih mjera nažalost ukazuje na izrazite nejednakosti kada je riječ o pomoći kulturnom sektoru. Na našem portalu djelomično već predstavljeno istraživanje Sada je samo vidljivije: život i rad kulturnih radnika i radnica u vremenu korona pandemije niškog Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Europe, provedeno u suradnji s partnerima u razdoblju od svibnja do srpnja 2020. godine, nudi nam detaljan uvid u konkretne aspekte tih nejednakosti.
Uzevši u obzir podatke o padu prosječnih prihoda kulturnih radnika u prvim mjesecima pandemije, koje su u 9. broju časopisa Manek – magazin nezavisne kulture predstavili voditelj istraživanja Predrag Cvetičanin i suradnica Jelena Dinić, posebno zabrinjavajuće djeluju razlike u postotcima kulturnih radnika koji su dobili neki oblik jednokratne financijske pomoći. Kako navode autori članka, u tom pogledu najbolje stoji Hrvatska, u kojoj je čak 84,6 % ispitanika dobilo takvu vrstu potpore. Slovenija je također bliz s 78,4 %, Sjeverna Makedonija i Srbija su po prilici na 50 %, Crna Gora na 33 %, dok je u Bosni i Hercegovini pomoć dobilo manje od 9,8 % ispitanika. Slična je situacija i sa smanjivanjem iznosa najma prostora za rad tijekom pandemije, gdje Hrvatska i Slovenija bilježe približno jednako ohrabrujuće postotke, a BiH još katastrofalnije: samo se u 1,5 % slučajeva pojavila takva vrsta olakšice.
U Hrvatskoj se također sustav projektnog financiranja pokazao najfleksibilnijim spram dobitnika potpora tijekom pandemije: skoro 60 % ispitanika dobilo je produženje rokova za realizaciju projekata; Slovenija slijedi s tek 23,54 %. Oko 30 % ispitanika u Hrvatskoj je također dobilo isplatu sredstava za sve odobrene projekte, uz dozvolu da se realiziraju kada to bude moguće, u čemu minimalno bolje stoje samo njihovi kolege iz Makedonije, kojih je oko 33 % dobilo takvu vrstu pomoći. Crna Gora (oko 32 %) i Hrvatska (oko 31 % ispitanika) prednjače pak u korištenju novih natječaja za projekte koji će se realizirati online.
U Sloveniji je, čini se, najveći naglasak bio na različitim tipovima poreznog rasterećenja, gdje stoji daleko najbolje od svih zemalja u regiji – čak 31,37 % ispitanika je bilo oslobođeno plaćanja, a 54,90 % je dobilo neku vrstu redukcije poreza i taksi tijekom pandemije. U istoj je državi uvjerljivo najveći udio anketiranih radnika i radnica u kulturi – njih 37,25 % – koristio pravo na socijalnu pomoć i naknadu za nezaposlene.
Prosječno gledano, podaci o korištenju mjera pomoći prikupljeni ovim istraživanjem sugeriraju da je kulturni sektor u Hrvatskoj dobio najsnažniju podršku tijekom pandemije u regiji. Zaključno se može reći da ta činjenica prije govori o generalno niskoj zaštićenosti kulture na ovim prostorima nego o adekvatnosti reakcije ovdašnje kulturne politike na krizu – reakcije koja je, kao što smo na ovom portalu u više navrata pisali, bila nedosljedna, nepromišljena, a u nekim trenucima i diskriminatorna i socijalno neosjetljiva.
Više o ovoj temi bit će rečeno na panelu ‘From Bad to Worse: Research on the Impact of the COVID-19 Pandemic on the Cultural Sector’ 21. 12. 2021. s početkom u 17:00 h na streamovima stranica RegLab članica i Facebook eventu:
Govore:
Predrag Cvetičanin, Centre for Empirical Cultural Studies of South-East Europe, Niš, Serbia
Sanja Horić, Front Slobode, Tuzla, Bosnia and Herzegovina
Granit Karagjyzi, Anibar, Peja, Kosovo
Luka Piškorič, Poligon Creative Center, Ljubljana, Slovenia
Jaka Primorac, Institute for Development and International Relations, Zagreb, Croatia
Tijana Ana Spasovska, Jadro Asocijacija, Skopje, North Macedonia
Moderator:
Lujo Parežanin, Kurziv – Platform for Matters of Culture, Media and Society, Zagreb, Croatia.
Ovaj panel dio je projekta “Regional Action Lab – independent culture as engine of mutual support and exchange in times of crisis” podržanog od strane Balkan Trust for Democracy, German Marshall Fund of the United States i USAID-a, kao i projekta “Regional Lab: New Culture Spaces and Networks as drivers of an Innovative and Sustainable Bottom-up Development of Regional Collaboration” podržanog od strane Europske unije preko programa Kreativne Europe. Projektom koordinira platforma Kooperativa. Projekt okuplja mreže i kulturne centre iz šest zemalja bivše Jugoslavije: Anibar (Kosovo), Društvo Asociacija (Slovenija), Jadro Association (S. Makedonija), Operacija grad (Hrvatska), Asocijacija NKSS (Srbija) and OKC Abrašević (Bosna i Hercegovina).