Broj oboljelih od hronične bubrežne bolesti (CKD) u stalnom je porastu i procjenjuje se da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti, upozorila je šefica Klinike za unutrašnje bolesti SKB Mostar, prof. dr. sc. Monika Tomić uoči simpozija “Jesu li vaši bubrezi zdravi?

Rano otkrijte, zaštitite zdravlje bubrega”, koji se održava danas na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Tomić je kazala da, negdje oko 2, 4 miliona smrtnosti otpada na bubrežne bolesti zbog čega je, kaže, hitna potreba za globalnim strategijama u borbi protiv tih bolesti.

“Čak 10 posto odrasle populacije boluje od neke hronične bolesti bubrega, te se predviđa da bi se taj broj za desetak godina popeo na 17 posto. U ovom trenutku po uzroku smrtnosti bolesti bubrega su na 11. mjestu, a pretpostavlja se da će 2040. godine biti na petom mjestu”, navela je prof. dr. sc. Tomić.

Prema njezinim riječima, u Centru za dijalizu trenutno se dijalizira 90 bolesnika u dvije smjene.

Dodaje kako im program transplantacije nije zaživio, ali da je sporadičan i u cijeloj BiH. Najčešće su to, kaže, porodične transplantacije koje su malog postotka.

Na simpoziju je istaknuta potreba razvoja transplantacijskog programa u BiH.

Dr. sc. Mladen Knotek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasio je kako SKB Mostar, s obzirom na broj pacijenata, ima sve predispozicije za pokretanje takvog programa, ali da su potrebna organizacijska poboljšanja.

“Nema nikakvog razloga da u BiH općenito godišnji broj transplantacije bubrega bude toliko nizak u odnosu na Hrvatsku, koja je blizu, i u odnosu na većinu drugih evropskih zemalja. Transplantacija je najjeftinija metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja, najkvalitetnija i jedina koja nadomješta sve funkcija bubrega i omogućava vraćanje pacijenta u normalan život”, podvukao je dr. sc. Knotek.

Naglašava kako je važno u budućnosti da transplantacija bude s mrtvog donora, jer je potencijalnih donora i takvih organa puno veći.

Prof. dr. sc.Alemka Markotić, direktorica za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” iz Zagreba ističe kako brojne druge infektivne bolesti pogađaju bubrege.

“U samoj koroni, osim pluća, jedan od glavnih ciljnih organa su bili su bubrezi pa su pacijenti s hroničnim bubrežnim bolestima bili visokorizični tako da je ovo važna tema i vrijedan simpozij”, naglasila je dr. Markotić.

Antonio Sesar, prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i inicijator simpozija, naglasio je kako je cilj ovog događaja podizanje svijesti među ljekarima, medicinskim osobljem i širom javnosti o važnosti prevencije bubrežnih bolesti.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, ukupan broj oboljelih od zatajenja bubrega- akutnog, hroničnog i nediferenciranog iznosio je 2391 osoba (1133 osobe muškog spola i 1258 osoba ženskog spola). Najveći broj pripada dobnoj grupi od 70-79 godina. Stopa obolijevanja na 10 000 stanovnika je 11, 1.

Broj umrlih zbog zatajenja bubrega je 364 (171 osoba muškog spola i 193 osobe ženskog spola).

Po kantonima, stopa smrtnosti na 10 000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu (4,1), zatim slijedi u Unsko-sanskom (2,7), te u Hercegovačko-neretvanskom (2,3). Posavskojm(2,3) i Zeničko-dobojskom (2,1).

Stručnjaci upozoravaju na važnost ranog otkrivanja bolesti bubrega i pravovremenog liječenja, a najčešći simptomi uključuju oticanje lica i udova, povišeni krvni tlak, gubitak apetita, mučninu, anemiju i malaksalost.

(Fena/AbrašRadio)