Čak 72 posto anketiranih žena u Federaciji BiH izjavile su da su iskusile neki oblik nasilja na radu, dok je u Republici Srpskoj taj procenat 57 posto, rečeno je danas na press konferenciji u Mostaru tokom prezentacije istraživanja “Najčešći pojavni oblici uznemiravanja žena na tržištu rada u BiH”.
Ovu analizu, koja je dio projekta “Zaštita žena od uznemiravanja u BiH- normativno ili stvarno”, provelo je udruženje građana “Stop mobbing” sa saradničkim udruženjima “Centar za razvoj civilnog društva” BiH iz Doboja, udruženje “Ruka ruci” iz Bihaća i udruženje građana “Radio klub” iz Gračanice, na ukupnom uzorku 1.431 ispitanica iz oba entiteta u BiH.
“Rezultati istraživanja koriste se u svrhu zagovaračke kampanje za usvajanje Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH. Istovremeno, razgovorom sa radnicima i poslodavcima na terenu, obavili smo monitoring provedbe Zakona o zaštiti od uznemiravanja u Republici Srpskoj koji je usvojen 2021. godine”, izjavila je Anica Ramić, predsjednica udruženja “Stop mobbing”.
Ona je naglasila da je “poražavajuće da je čak 59% ispitanica u RS i 36% u FBiH izjavilo da ne znaju kome se obratiti u slučajevima nasilja na radnom mjestu”.
Takođe, 66% ispitanica u FBiH smatra da ne postoji efikasan sistem zaštite od nasilja na radu, dok u Republici Srpskoj 50% žena isto smatra, navodi se u analizi.
Ramić je dodala je da su ispitanice u narativnim odgovorima objašnjavale svoja iskustva u pokušaju prijavljivanja uznemiravanja na radu poput: “Ko god prijavi, doživi još gore maltretiranje”, “Niti jedna ustanova i institucija nije reagovala na moje prijave već su svi skupa udruženo radili protiv mene” ,”Nakon gotovo dvije godine trpljenja, zatim pokušaja da se zaštitim zakonom morala sam na kraju napustiti to radno mjesto”, “Ne da problem nije riješen nakon prijave, nego mi neće biti produžen ugovor o radu”, “Radnik nakon prijave samo prođe još gore”.
Prema riječima pravnog savjetnika udruženja “Stop mobbing” Esada Bećirovića, “iz odgovora anketiranih žena vidljivo je izrazito nepovjerenje u sistem zaštite, kako u FBiH u kojem nema usvojenog Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, tako i u Republici Srpskoj gdje postoji takav zakon”.
“Mi pružamo besplatnu pravnu podršku ženama koje trpe neki oblik nasilja na radu i često nam se javljaju osobe koje traže pomoć. U kratkom periodu komuniciram sa više od 50 žena koje tvrde da ne mogu dati otkaz jer bi ugrozile svoju i egzistenciju svoje porodice, dok s druge strane trećinu svog života provode na poslu gdje trpe omalovažavanje, vrijeđanje pa i fizičko zlostavljanje, što često dovodi do pojave raznih bolesti”, kazao je Bećirović.
Anica Ramić ističe da je poražavajuća činjenica da žene i nakon prijave nasilja na radu, ne dobiju adekvatnu zaštitu i da mnoge od njih moraju napustiti posao, posebno nakon što prijave takve događaje.
“I seksualno uznemiravanje u Bosni i Hercegovini i dalje je tabu tema. Sudeći po malim ili nepostojećim kaznama, osudama društva, broj prijavljenih slučajeva je iznenađujuće nizak. Zlostavljanje obično ostaje neprijavljeno, čime se nastavlja začarani krug daljeg uznemiravanja”, rečeno je tokom prezentacije istraživanja.
Tokom rada na analizi, naveli su u udruženju “Stop mobbing”, zabilježena je izrazita netransparentnost rada privatnih i javnih ustanova, kao i organizacija civilnog društva jer su, od ukupno 59 upućenih dopisa pravnim subjektima, za potrebe ove analize pristigli odgovori iz svega 13 pravnih subjekata. Samo tri pravna subjekta su naveli da su u toku 2023. i 2024. godine imali prijave za uznemiravanje na radu, mobbing i diskriminaciju. Ukupno je riječ o 13 prijava radnica i radnika. Od tog broja, 9 žena je podnijelo prijave i 4 muškarca.
U preporukama istraživanja se navodi da je moguće smanjiti ovako alarmantan broj slučajeva kršenja ljudskih prava na radu ako bi se snažnije promovisale odredbe Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj i ako bi se taj zakon dosljedno provodio te ako bi se što prije usvojio takav zakon i u Federaciji BiH.
Takođe, od izrazite važnosti je osigurati mogućnost žrtvama uznemiravanja na radu da prijave nasilje na jednostavan način, jer su anketirane žene u velikom broju izjavile da ne postoji efikasan sistem zaštite od uznemiravanja na radu i da ne znaju kome se takvi slučajevi mogu prijaviti.
“Važno je da poslodavci i menadžeri shvate da ovi problemi negativno utiču na produktivnost i kvalitet poslovanja svakog pravnog subjekta. Podsjećamo da prosječna osoba provede trećinu života na poslu, zbog čega je važno ozbiljno pristupiti ovom problemu kako bi imali produktivne i zadovoljne uposlenike, vlasnike pravnih subjekata i na kraju zadovoljne konzumente njihovih usluga kao produkt stimulirajuće radne atmosfere”, zaključila je Ramić.
(AbrašRadio)
