Drugo ime za slobodu #143:
▶ O Mostaru, na žalost njegovih građana, govorimo i danas kao o Gradu slučaju. Grad je u ruševinama, iako je prošlo više od 25 godina kako su ratna djelovanja utihnula. Retorika političara i dalje se drži ratobornih pokliča, a izbori im služe da se prisjete generala, granatiranja; pretresaju i broje kosti.
Nacionalističko obrazovanje podjele prisutno u ovdašnjim školama, dok se etnička raznolikost Hercegovine naziva pogubnom. Tako se priprema novo mlado topovsko meso koje će nacionalističkim ekskluzivistima jednog dana biti na usluzi. Mostar, kao u svemu, pa tako i u razvoju demokracije, kaska. Više od decenije Mostarci nisu izabirali lokalne predstavnike u gradskom parlamentu. A gle li čuda, trenirali su demokraciju u izbornim okvirima EU, pa i u izbornim aktivnostima zapadnog susjeda. Ima europskih parlamentaraca sa prebivališnom adresom u Mostaru koji se ne stide sjediti u „europskim foteljama“, dok im gradom vlada oligarhija i kriminalci, a grad grca u smeću, neredu, lopovluku i huliganskim ispadima. Jadni li su mostarski „vladari“…
Možda neki od Mostaraca uskoro podignu glas, podignu glavu i krenu graditi novi i pravedniji Mostar. U našem programu već nekoliko sedmica pratimo pripreme za mostarske izbore koji bi se konačno trebali desiti u decembru.
Danas ćemo vam predstaviti nezavisnu kandidatkinju Amelu Kreso, glumicu, sindikalku, ljubiteljku ekstremnih sportova, planinarku, Mostarku. Razgovor vodio Semir Behram.
▶ Na ulicama Minska i drugih većih gradova u Bjelorusiji, već dvije sedmice održavaju je Marševi slobode, u organizaciji tamošnje opozicije. U policijskoj akciji razbijanja demonstracija koje su u Bjelorusiji počele nakon spornih predsjedničkih izbora 9. avgusta, poginule su najmanje dvije, a ranjeno više stotina osoba, dok je privedeno oko 7.000 demonstranata. Demonstranti optužuju Lukašenka da je lažirao predsjedničke izbore. Istovremeno, radnici širom Bjelorusije izašli su iz fabričkih krugova tražeći obustavljanje nasilja nad demonstrantima i ponavljanje izbora. Protivnici aktuelne vlasti imaju jedan zahtjev – da ukašenko ode poslije 26 godina na vlasti.
Svakodnevno ulicama gradova kolone demonstranata nose cvijeće i balone. Neki od njih nosili su transparente na kojima je pisalo “Mi smo protiv nasilja” i “Lukašenko mora da odgovara za mučenje i mrtve.” U nastojanju da ublaže nezadovoljstvo naroda nakon policijske akcije suzbijanja demonstracija u kojima su poginule najmanje dvije, a ranjeno više stotina osoba, vlasti su oslobodile najmanje dvije hiljade uhapšenih. Mnogi od oslobođenih zatvorenika iznijeli su zastrašujuća svjedočenja o mučenju i prijetnji silovanjem, što, prema ocjeni Amnesty International sugeriše da se radi o “masovnoj torturi”.
Bio je to povod za razgovor sa Draginjom Nadaždin, direktoricom Amnesty International Varšava.
▶ Onomatobleja 118: ‘Mikrosocijalna događanja’ – “Globalna ekonomija je pogođena pandemijom i sasvim je sigurno da će se kriza osjetiti i u BiH. Zato nam u ovoj epizodi dolazi gost Džek Đentlmen, koji će u razgovoru sa Omerom Hodžićem otkriti male tajne kako stvoriti iluziju normalnog života u besparičnoj, postpandemijskoj budućnosti. Muziku pušta DJ Nikola R., a Zdena otkriva umijeće cinizma.”
Drugo ime za slobodu
ponedjeljkom od 22 do 23 h
na talasima Radija Otvorena mreža
utorkom na www.abrasradio.info
Urednik i voditelj: Husein Oručević
Tonska realizacija: Ahmed Voloder