Ljeto 2026. u Evropi bilo je treće najtoplije otkako postoje podaci ERA5, s prosječnom temperaturom kopna 1,17 °C iznad prosjeka za period 1991–2020. Za gradove poput Mostara to nije samo statistika: evropski i mediteranski klimatski trendovi upućuju na duža, toplija i sušnija ljeta, više tropskih noći, veći pritisak na vodu, zdravlje, energiju i požarnu sigurnost.
Prema podacima Copernicus Climate Change Servicea, evropsko ljeto od juna do augusta 2026. bilo je treće najtoplije u ERA5 nizu. Juni je bio drugi najtopliji, august četvrti, dok je juli bio manje ekstreman na nivou kontinenta. Ovi prosjeci skrivaju velike regionalne razlike, ali potvrđuju širi trend: Evropa se zagrijava brže od globalnog prosjeka.
Copernicus je već nakon ranog toplinskog vala u maju 2026. upozorio da se evropske vrućine pojavljuju ranije u godini i da se sezona ekstremne topline širi. U zapadnoj Evropi su tokom druge polovine maja dnevne temperature na pojedinim područjima bile više od 10 °C iznad prosjeka za period 1991–2020. Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska bilježili su rekordne majske temperature, dok je Francuska imala najtopliji majski dan na nacionalnom nivou.
Evropa se zagrijava brže od ostatka svijeta
Copernicus navodi da je Evropa najbrže zagrijavajući kontinent i da temperature od sredine 1990-ih rastu približno 0,56 °C po deceniji. To ne znači da će svaka sljedeća godina biti toplija od prethodne niti da će svaki grad imati isti trend, ali podiže osnovu na kojoj nastaju budući toplotni valovi.
Nature je u junu 2026. pitao evropske klimatologe znači li niz rekordnih vrućina da kontinent ulazi u novu klimatsku normalu. Odgovor nije da se vrijeme pretvara u jedan konstantni režim, nego da se cijela raspodjela pomjera: toplinski ekstremi koji su nekada bili rijetki postaju vjerovatniji, a novi rekordi postaju mogući na sve toplijoj osnovi.
Zašto je Mediteran posebno važan za Hercegovinu
Mostar ne treba posmatrati kroz prosjek cijele Evrope. Hercegovina pripada širem mediteranskom klimatskom prostoru, gdje je kombinacija visoke temperature, sušnog tla, manjka padavina i požarne opasnosti posebno važna.
Rad objavljen u Nature Geoscienceu u julu 2026. pokazuje da Evropa posljednjih decenija prolazi kroz izraženo ljetno isušivanje, koje zajedno oblikuju promjene atmosferske cirkulacije i globalno zagrijavanje. Autori navode da su učestalost i intenzitet ljetnih suša porasli od početka 2000-ih, uz posljedice po poljoprivredu, dostupnost vode, proizvodnju energije i sposobnost ekosistema da vežu ugljik.
Za Mediteran je važan i gubitak vlage u tlu. Kada je tlo suho, manje energije odlazi na isparavanje vode, a više na direktno zagrijavanje zraka. Time se stvara povratna sprega koja može dodatno pojačati ekstremnu vrućinu.
Studije projekcija za Mediteran pokazuju da bi toplotni valovi tokom 21. stoljeća trebali postajati intenzivniji i dugotrajniji, naročito u scenarijima s višim emisijama stakleničkih plinova. Ekstremni događaji koji su početkom stoljeća smatrani izuzetnim mogli bi do kraja stoljeća postati mnogo češći.
Šta zapravo znači „buduće ljeto“
Klimatska projekcija nije vremenska prognoza za određeni datum 2040. ili 2060. Ona ne govori hoće li 15. jula neke buduće godine u Mostaru biti 41 ili 43 °C. Projekcija opisuje kako se mijenja vjerovatnoća i intenzitet određenih uslova kako se klima zagrijava.
Nova istraživanja pokazuju da se evropski trendovi temperature pojavljuju relativno brzo u odnosu na prirodnu klimatsku varijabilnost. U studiji objavljenoj 2026. trendovi temperature pri površini u modelima postaju jasno vidljivi kroz nekoliko decenija, dok se promjene u vlažnosti tla u dijelovima Mediterana pojavljuju također relativno rano.
Druga studija, zasnovana na hiljadama modelskih „storyline“ scenarija, pokazuje da su u današnjoj klimi mogući i toplotni valovi znatno intenzivniji i dugotrajniji od onih koji su do sada zabilježeni. To je posebno važno za planiranje infrastrukture: historijski rekord više nije dovoljan kao gornja granica sigurnosti.
Šta to znači za Mostar
Za Mostar se iz ovih evropskih istraživanja ne može izvući precizan broj budućih dana iznad 40 °C bez lokaliziranog modeliranja. Ali smjer rizika je jasan. Grad s već vrlo toplim ljetima mora planirati za više kombinovanih pritisaka.
Prvi je zdravlje. Visoke dnevne temperature postaju još opasnije kada noći ne donose dovoljno hlađenja. Tropske noći povećavaju fiziološki stres, posebno kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, djece i ljudi koji rade na otvorenom.
Drugi je javni prostor. Ulica bez hlada i drvored s razvijenom krošnjom mogu tokom toplinskog vala biti potpuno različita okruženja. Urbanističke odluke o zelenilu, materijalima, asfaltu, parkiranju i izgradnji zato postaju i odluke o javnom zdravlju.
Treći je voda. Duži sušni periodi povećavaju potrošnju vode upravo kada su izvori i tlo pod većim pritiskom. Za Hercegovinu je to povezano i s Neretvom, pritokama, navodnjavanjem, hidroenergijom i kvalitetom vodenih ekosistema.
Četvrti su požari. Visoka temperatura, suha vegetacija i vjetar stvaraju uslove u kojima se požar lakše pali i brže širi. Hercegovina je tokom posljednjih godina već pokazala koliko kombinacija suše i ekstremne topline može opteretiti vatrogasne i civilne službe.
Peti je energija. Potražnja za klimatizacijom raste tokom najtoplijih sati, povećavajući opterećenje elektroenergetskog sistema. Istovremeno suša može smanjiti hidrološke resurse od kojih dio proizvodnje električne energije zavisi.
Treće najtoplije evropsko ljeto nije kraj priče
Važno je ne svesti priču o 2026. na poredak rekordnih godina. U ERA5 podacima evropsko ljeto 2024. i dalje je toplije od 2026. godine, a 2022. je također bilo toplije. Ali činjenica da se više vrlo toplih ljeta grupiše u kratkom vremenskom periodu dio je šire promjene klime.
Još važnije, istraživanja o budućnosti ne pokazuju samo rast prosječne temperature. Ona ukazuju na složene promjene: više kombinacija vrućine i suše, promjene atmosferske cirkulacije, iscrpljivanje vlage u tlu, produženje sezone toplotnih valova i veći rizik od događaja izvan dosadašnjeg iskustva.
Šta bi Mostar trebao mjeriti
Ako grad želi ozbiljno planirati buduća ljeta, sama dnevna maksimalna temperatura nije dovoljna. Potrebno je pratiti broj tropskih noći, trajanje toplotnih valova, temperaturu u različitim gradskim četvrtima, površinsku temperaturu asfalta i zelenih površina, vlagu u tlu, dostupnost hlada, potrošnju vode, opterećenje elektroenergetske mreže i zdravstvene posljedice ekstremne topline.
Takvi podaci omogućili bi da se odgovor na klimatske promjene ne svodi na upozorenje građanima da piju više vode. Oni bi pokazali gdje nedostaje drveće, koje škole i vrtići se pregrijavaju, koje četvrti imaju najveći efekt urbanog toplotnog otoka, gdje su najranjivije populacije i koje infrastrukturne tačke prve ulaze u problem tokom višednevnog toplotnog vala.
Za Mostar pitanje zato nije hoće li buduća ljeta biti identična ljetu 2026. Neće. Pitanje je koliko brzo će grad prilagoditi javni prostor, zdravstvo, vodu, energiju i sistem zaštite činjenici da se klima u kojoj ti sistemi rade već mijenja.
Izvori
Copernicus Climate Change Service – Surface air temperature for August 2026 / European summer 2026
Copernicus – Europe’s early and intense heatwave in May 2026
Nature – Europe’s record heatwave: does the continent have a new climate?
Nature Geoscience – European summer drying largely driven by atmospheric circulation changes since the 1980s
Communications Earth & Environment – Worst-case European heat storylines
Scientific Reports – Emergence time of CO2-forced European summer climate trends
Communications Earth & Environment – European hot and dry summers are projected to become more frequent
