Države koje imaju manju odgovornost za globalne emisije ugljendioksida mogu istovremeno snositi veći zdravstveni teret klimatskih rizika. Na tu neravnotežu ukazuje globalno istraživanje objavljeno u časopisu Health Data Science, koje je analiziralo smrtnost povezanu sa zagađenjem zraka nastalim usljed požara i s poplavama.
Istraživači su sastavili podatke na nivou država za period od 2000. do 2019. godine i povezali procijenjenu smrtnost s indeksom ljudskog razvoja (HDI) i emisijama CO₂ po stanovniku. Rezultati pokazuju izražene razlike među državama, pri čemu je teret smrtnosti nesrazmjerno koncentriran u zemljama s nižim i srednjim prihodima.
Analiza je pokazala i obrnutu vezu između emisija CO₂ po stanovniku i pripisane smrtnosti. Autori taj nesrazmjer koriste kao mjeru klimatske nepravde: zemlje koje manje doprinose emisijama mogu biti izloženije zdravstvenim posljedicama klimatski povezanih opasnosti.
Posebno snažan socioekonomski obrazac utvrđen je kod zagađenja zraka izazvanog požarima. Dim i fine čestice mogu prelaziti velike udaljenosti, ponavljati se tokom sezona požara i povećavati respiratorne i kardiovaskularne rizike. Poplave, s druge strane, predstavljaju naglije i prostorno koncentriranije katastrofe.
Studija je objavljena 3. jula 2026. i ne predstavlja podatke o pojedinačnim ovogodišnjim katastrofama. Njena vrijednost je u dugoročnom globalnom poređenju: pokazuje da posljedice klimatskih rizika nisu ravnomjerno raspoređene i da nivo odgovornosti za emisije nije nužno proporcionalan zdravstvenom teretu koji stanovništvo neke države snosi.
AbrašRadio via Health Data Science
