Ideja vodilja je pokretanje edukativne platforme na kojoj ćemo zajedno s učesnicima, mladim ljudima iz raznih dijelova Hercegovine, oživjeti prostor i njegove priče kroz specifičan oblik kulturne geografije i kulturalnih studija, te naposljetku prozvesti prateće medijske sadržaje. Učesnike želimo potaknuti da daju svoj komad mosta ovom procesu, dijeleći s nama, i jedni s drugima, priče iz svojih krajeva, kao i svoja vlastita interesovanja i razumijevanja zajedničkog nam podneblja.
Niz projekata Omladinskog kulturnog centra Abrašević posljednjih godina bilo je posvećeno mladima Hercegovine. 2015. godine bavili smo se likovnom pedagogijom, uslijedile su Zvučne razglednice Hercegovine, projekt u kojem smo radili sa zvukom. Potom je fokus bio na storytellingu – radionicama pripovijedanja, dok su naše radionice medijske pismenosti još uvijek u tijeku. MOCTOBI XERCEGOVINE naziv je petog po redu ovakvog projekta, a ostvarujemo ga u suradnji s portalom Direkt iz Gacka.
Ideja vodilja je pokretanje edukativne platforme na kojoj ćemo zajedno s učesnicima, mladim ljudima iz raznih dijelova Hercegovine, oživjeti prostor i njegove priče kroz specifičan oblik kulturne geografije i kulturalnih studija, te naposljetku prozvesti prateće medijske sadržaje. Učesnike želimo potaknuti da daju svoj komad mosta ovom procesu, dijeleći s nama, i jedni s drugima, priče iz svojih krajeva, kao i svoja vlastita interesovanja i razumijevanja zajedničkog nam podneblja.
Vođeni holističkim pristupom, u obzir smo uzeli širok raspon tema. Od različitih folklorističkih i etnoloških običaja, bogumilskih spomenika, mitova i predaja, raznolike arhitekture, pa sve do pećina i rijeka (i njihovih mostova) te, naravno, biologije – karakteristične hercegovačke flore i faune. Neke klasične putopise kojima smo se bavili i ranije, a pogotovo prilikom osmišljavanja ovog projekta, pretvorili smo u broj audiobookova – početnih lektira za naše učesnike (uskoro dostupnih i na abrasradio.info).
Iako nas je pandemija snašla na samom početku projekta, vrlo brzo smo se snašli i u novoj digitalnoj učionici na Zoomu gdje još uvijek uspješno vodimo susrete i komunikaciju.
Nakon dva uvodna predavanja u sklopu kojih smo učesnicima predstavili ideje i ciljeve projekta, sadržaj pomenutih audiobookova, te silabus i raspored susreta, uslijedila su gostovanja niza stručnih ljudi čija su predavanja otvorila mnoštvo novih-starih zanimljivosti i zagolicala našu zajedničku istraživačku maštu.
Počeli smo s Nikšom Vuletićem iz poduzeća Vjetrenica u Ravnom koji nam je dočarao slavnu pećinu Popovog polja i njene misterije. Fotografkinja, avanturistica i alpinistica Stanislava Borovac provela nas je kroz Hutovo blato, Trebižat i prirodna blaga kraja koji poznaje u tančine. Sivog magarca predstavio nam je Hrvoje Cokarić iz Splita čija se udruga dugi niz godina bavi zaštitom te plemenite vrste koja je pred izumiranjem, a istorijski je i kulturološki vezana za naš kraj i naše ljude. Biolog Sanel Riđanović, profesor na Univerzitetu Džemal Bijedić, upoznao nas je s pregršt endema Neretve, te je upozorio na opasnosti koje prijete našim rijekama i njihovom biodiverzitetu. Iz Brisela nam se javio Mostarac Ika Bucman koji je predstavio vještinu mušičarenja/perenja udica, umjetnost također karakterističnu za sliv Neretve. Na samom kraju teorijskog dijela projekta imali smo i pjesmu. Iz Beograda nam se javila Svetlana Spajić, slavna pjevačica autohtone etno muzike, inače porijeklom iz okolice Trebinja, od koje smo čuli priču o pjevanju starina, njihovom zaboravljenom značenju i mudrostima koje u sebi sadrže. Pri posljednjem teorijskom susretu iz Sarajeva nam se javila i naša zvijezda Damir Imamović koji je održao vrlo inspirativno predavanje o sevdahu.
Treba spomenuti da je kao inspiracija za cijeli projekat posebno poslužilo novo čitanje karstologije koja se također počela sve više razvijati po holističkom principu, a koji u posljednje vrijeme promovira naš novinar i karstolog Ivo Lučić. Novo promišljanje krasa kao nedovoljno pročitanog prostora prema kojem se pristupa s puno predrasuda, a tako i prema karakteru ljudi koji na njemu žive, ta potraga za izgubljenim i/ili nedovoljno istraženim, od velikog je značaja za ideju pokretanja projekta. Ideja osvjetljavanja i osavremenjivanja konteksta krškog kraja doprinos je novom razumijevanju saradnje, zajedničkog krova i mira na ovom prostoru.
Po završetku teorijskih susreta, počeli smo s praktičnim dijelom projekta. U toku su radionice o istraživačkim metodama, pisanju teksta, obradi audio materijala i fotografije. Učesnici su već odabrali teme kojima će se ponaosob, uz mentorsku pomoć naše redakcije, baviti u narednom periodu, a koje će u konačnici biti oblikovane u priče različitih medijskih formata te potom i objavljene.
Obzirom na raznolikost i opširnost sadržaja s kojima smo se u ovom kratkom proteklom periodu susretali, bit ćemo, po svemu sudeći, primorani osmisliti i nastavak rada na ovom projektu. Iako proces nastanka priča naših učesnika još traje, on je već otvorio mnoštvo novih. Kad god smo išli istraživati unaprijed određene teme na terenu Hercegovine, uvijek smo nailazili na nove, još neispričane. Ovoga puta smo to uspjeli i preko digitalnih susreta. Raduje nas što će neke od tih priča biti zabilježene i nadamo se da ćemo preko njih nastaviti graditi buduće susrete (i mostove). Mladi ljudi nam u tome neizmjerno pomažu.
Priče koje razvijamo pojavit će se u formi članaka, radijskih priča, gifova, fotografija, videa, slika… i bit će dostupne do jeseni na AbrašRadiju i portalu Direkt. Svi zainteresirani da daju svoj komad mosta za Mostove Hercegovine, kao i oni koji u budućnosti žele biti dio sličnih istraživanja i druženja, slobodni su nam se obratiti na mail abrasradiomostar@gmail.com ili info@okcabrasevic.org.
* Projekt MOCTOBI XERCEGOVINE podržan je od strane BHRI-ja
