AbrašRadio

Novi medij za bolje društvo

Mostovi Hercegovine 2.0: Kolekcija priča 2021/2022 [Download]

OKC Abrašević i AbrašRadio predstavljaju kolekciju istraživačkih i umjetničkih radova projekta Mostovi Hercegovine 2.0

Ideja projekta Mostovi Hercegovine prije svega je okupljanje, dijeljenje i razmjena znanja i priča o manje poznatim fenomenima slojevitog hercegovačkog podneblja. Vođeni holističkim pristupom, udruženi sa stručnjacima, umjetnicima, predavačima, entuzijastima iz cijelog regiona i šire, istražujemo, bilježimo i razmjenjujemo priče-mostove, koordinate na kojima se prostor, njegova historija, geografija, prirodni i kulturni život, bogata tradicija, mnoštvo legendi i mitova i priča o hercegovačkom čovjeku iznova spajaju.

Mostove Hercegovine započeli smo u prvom ciklusu prije svega kao istraživački projekt. I prije toga radili smo u više navrata s mladima i Hercegovinom, najprije preko zvuka, a kasnije i preko klasičnog usmenog pripovijedanja. Sada već osjećamo kako se naš rad doista pretvorio u putovanje jednim nejasnim i ambivalentim krajolikom koji ima jako puno identitetskih i značenjskih jedinica u vokabularu. Prvi ciklus projekta Mostovi Hercegovine još uvijek je donekle bio opterećen samim naslovom – potrebom da se nedavne ili tekuće nacionalne tegobe na određeni način zaobiđu. Međutim, kako su ovi naši prvi pokušaji bili isključivo posvećeni mladim ljudima, nepostojanje bilo kakve napetosti već je bio dovoljan signal da se o tim stvarima ne ovisi. Na neki način, unaprijed smo ih premostili. Tako da smo nastavak rada prije svega promatrali kao putopis našim zajedničkim dinarskim krajolikom u stalnoj želji da ga se shvati ozbiljnim i vrijednim i da se u njemu pronađe i istakne ono odista vrijedno, te da tako dobijemo neko novo samopouzdanje. Pri tome smo izučavali metode naših uglednih teoretskih karstologa, pretvorivši njihovu stalnu holističku inspiraciju u moto naših budućih potraga.


Mostovi Hercegovine, Daorson I AbrašRadio
Mostovi Hercegovine na Daorsonu


U ciklusu Mostova Hercegovine 2.0, čiji se završni radovi polaznika i polaznica upravo otvaraju pred vama, broj stručnih suradnika i suradnica se proširio. Tako smo otvorili i uspješno proveli predavanja i djelovanje unutar cjelina kao što su Urbanizam, arhitektura, ekologija Hercegovine (mentorica Senada Demirović-Habibija), Putopisi, hodopisi i poezija Hercegovine (mentorica Anita Pajević), Alternativna muzička scena Hercegovine (mentor Damir Avdić) i Hercegovačka teatarska scena (mentor Ronald Panza).

Autori i autorice iz radionice mentorice Senade Demirović-Habibija donose gustu sliku krajolika u čijoj se srži nalazi odnos između čovjeka, kamena i putovanja. Tekstovi o hercegovačkoj kamenoj kući, autorice Kristine Bradare, o Arslanagića mostu u Trebinju Lise Stewart, serijal priča Minje Pješčić: o kuli i selu Berušica kod Gacka, o grčkom groblju u Ravnom, neumskim stećcima te ciklus fotografija Emine Isić, govore o toponimima prostora koji ne mogu biti odvojeni od priča, kao i o materijalu koji se u njemu koristio. Geografska činjenica krajolika pretvara se u simboličko znanje u kojemu ni jedna priča ne može biti neispričana. Upravo u tome neprekidnom pričanju starih priča, vidimo holističku nadu novih pristupa. Tekst o nestanku radničkog Mostara autorice Aline Cateux te oživljavanje životne priče sahranjenog borca Minje Pješčić na originalan i emotivan način približavaju i oživljavaju osnovno poznavanje lokacija.

Ovom simboličkom značenju prostora, koje se mora otrgnuti od svih nasilnih konotacija, pomažu radovi iz radionice pjesnikinje Anite Pajević, koja je dosta vremena posvetila suodnosu između kretanja i zvuka. Putopjesme Minje Pješčić, kao i ciklusi koji prate njen serijal priča o kamenu, pjesme Mirele Alikalfić-Terzić te ciklus pjesama Lede Šantić i Azre Habibije, nastao u samoj radionici, konstruktivni su doprinos razvoju neke nove opservatorije pozitivnih znakova u našem društvu.

No, priča o Hercegovini ima i svoj izvedbeni element. Na određeni je način ovaj krajolik posvećen i izvedbi, odnosno posvećen načinu na koji je sam sebe izvodio. Tragali smo i opisali postojanje teatarskog impulsa u ovaj put amaterskom okruženju onih koji se uglavnom bave ljubavlju prema teatru. Koristeći teatrološke metode, posebno one vezane za povijest izvedbi polaznici su istražili istorijat nezavisnih teatarskih grupa kao što se Privremeno pozorište i Teatar Lik (Mirela Alikalfić-Terzić), amatersko pozorište Radničkog kulturno umjetničkog pozorišta Abrašević (Luka Marijanović) te historijat Pozorišta lutaka Mostar (Adnan Bratić). Posljednji teatar jeste institucija, ali kako kod nas u regiji ni dan danas ne postoje profesionalne škole vezane za ovu umjetnost, ovo je primjer kako se jedna amaterska družina prometnula do statusa vrijedne i nezaboravne gradske institucije.

Moramo spomenuti kako su se vježbe istraživanja i skupljačkih susreta sa arhivskom građom vježbale prilikom praktičnih susreta polaznika/ca sa arhivom Narodnog pozorišta u Mostaru. U sklopu ovih vježbi-posjeta, osim što smo se upoznali sa radom jednog profesionalnog hercegovačkog pozorišta i njegovom zgradom, pronašli smo materijale u vidu programskih knjižica, plakata, skica za iste, fotografija i samog glumačkog teksta sa redateljskim promjenama predstave Lulu Franka Wedekinda u režiji Branka Brezovca. Ovaj proces oživljavanja sjećanja na jednu važnu, ali ratom ometenu predstavu, nastavit će se kao poseban nastavak rada sekcije posvećene hercegovačkom teatru.

U odjeljku u kojem se govorilo o muzičkoj sceni Hercegovine, pjesnik i izvođač Damir Avdić napravio je nevidljivi zvučni most prema mlađim generacijama istraživača zvuka i muzičara u nastajanju. Oni su na ove poticaje odgovorili stvarajući vlastiti, novi zvučni susret neafirmiranih mladih grupa iz Mostara nazvan Zvučanja (Luka Marijanović), koji je nedavno ostvario i svoje drugo izdanja u prostoru OKC Abrašević. Ovdje su priložena podijeljena iskustva u nastajanju samog festivala, uz dovoljan broj vizualnih materijala vezanih za sam festival (plakat, usmena predaja te niz fotografija sa samog događaja).

U našu knjigu zabilježili smo i party/izložbu mladih neafirmiranih hercegovačkih umjetnika koju je u saradnji s Mostovima Hercegovine u OKC Abrašević organizirala Inicijativa za kulturno-umjetnička dešavanja (IKUD), a za sami kraj tu je i prisjećanje na naša terenska istraživanja u sklopu kojih smo obišli antički grad Daorson, čuveno Mogorjelo i park prirode Hutovo blato, te Arhitektonska šetnja Mostarom u sklopu koje nas je s nizom značajnih arhitektonskih cjelina glavnog grada Hercegovine upoznala predavačica i mentorica Senada Demirović-Habibija.


Mostovi Hercegovine u Čapljini


Mostovi Hercegovine sada mogu ići i dalje. Jasno nam je da sa ovom knjigom priča ne završava i priča Mostova. Pred nama je još neistraženih područja i lokacija koja se mogu uključiti u naše putovanje, te s njima povezanih priča i problema. Želja nam je da u još jednom ciklusu, koji bi zvanično bio doživljen kao trilogija, podvučemo još jače ekološku stranu odnosa prema našem krajoliku.

Pozivaju nas priče naših ptica, pčela, riba, polja, šuma, rijeka, pećina i zaboravljenog antičkog kamenja, a bilo bi i vrijeme da u sve uključimo i promet zvijezda, meteora i radijskih signala nad noćnim hercegovačkim nebom. Do tada si dopustite šetnju našim najnovijim mostovima:

DOWNLOAD:

Mostovi Hercegovine 2.0 OKC Abrašević AbrašRadio Mostar 2022
Kolekcija priča Mostovi Hercegovine 2.0


Priče:

Hercegovačka kamena kuća i njena moderna interpretacija, Kristina Bradara
Bit će prošlosti (There Will Be a Past), Aline Cateux
Arslanagića most u Trebinju (Arslanagić Bridge in Trebinje), Lisa Stewart

Serijal priča i pjesme Minje Pješčić:
Jedan kamen, jedna priča: Kula u Berušici:
Istorija sela Berušica kod Gacka, priča jedne zaboravljene kule

Prije natpisa bio je čovjek: Esad Čerkić
Grčko groblje na Ravnom: Grgureve ili Grgurske bare
Neum: more, plaže i… stećci
Iz Trebinja za Mostar, aprila 1889. godine: Sjećanje na jedan stari putopis
Ciklus pjesama Putopjesmarica

Ciklus pjesama Putovanje kroz vrijeme, Mirela Alikalfić-Terzić
Ciklus pjesama Slika, Leda Šantić i Azra Habibija
Ciklus fotografija Hercegovina kroz vrijeme i prostor, Emina Isić

Privremeno pozorište: Sjajna kometa na mostarskom kulturnom nebu, Mirela Alikalfić-Terzić
Amatersko pozorište RKUD Abrašević, Luka Marijanović
Historijat Pozorišta lutaka u Mostaru, Adnan Bratić

Zvučanja vol. 1, Zvučanja vol. 2, Luka Marijanović
Inicijativa za kulturno-umjetnička dešavanja (IKUD)

Razgovori s mentorima:
Senada Demirović-HabibijaUrbanizam, arhitektura, ekologija Hercegovine
Ronald PanzaTeatarska scena Hercegovine
Anita PajevićPutopisi, hodopisi, poezija Hercegovine
Damir AvdićAlternativna muzička scena Hercegovine

Arhitektonska šetnja Mostarom sa Senadom Demirović-Habibija
Daorson, Mogorjelo, Hutovo blato – Terenska istraživanja


Napomena: Prvi dokument je updateovan s dva dodatna teksta (28. 7. 2022.)

Realizaciju projekta Mostovi Hercegovine podržao EUNIC BiH: Ambasada Italije, Nizozemske i Slovenije, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Goethe Institut, Institut francais, EU Info Centar u BiH i British Council.

EUNIC – European Union National Institutes for Culture (Nacionalni instituti kulture Evropske Unije) je evropska mreža organizacija koje se bave kulturnim odnosima. Zajedno sa svojim partnerima u više od 90 zemalja svijeta i sa mrežom od preko 120 EUNIC clustera oživljava evropsku saradnju na polju kulture, oslanjajući se na veliko iskustvo svojih članica iz svih država članica EU i pridruženih zemalja.


Add a Comment

Your email address will not be published.

OKC Abrašević 2022 | Newsphere by AF themes.