U organizaciji Muzeja Hercegovine, a u sklopu manifestacije “Mostarsko ljeto 2024” održano je javno predavanje „Bosanska usmena tradicija – uz 250. godišnjicu objavljivanja balade Hasanaginica“.
Na javnom predavanju govorili su akademik Rusmir Mahmutćehajić, prof.dr. Dijana Hadžizukić i prof.dr. Amira Dervišević.
“U cijeloj historiji Hasanagnice svi su se osjećali nelagodno pred njenim samim tekstom onakvim kakav jeste, pred njenim naslovom „Žalosna pisamca plemenite Asanaginice“. Niko se nije usuđivao uzeti tekst i poštovati njegovu nepovredivost. Pred onim što ne znamo, valja barem šutiti.“ Kazao je Rusmir Mahmutćehajić, akademik i autor knjige „Tajna Hasanaginice“.
On je dodao da mi kao narod s ovog prostora nismo nikada izradili mapu vlastite historije, kulture i politike.
“Ponovnim iščitavanjem Hasanaganice uočio sam ključna mjesta nelagode onih koji su je čitali i tumačili. Ta nelagoda je proisticala iz toga što je ona bitno spriječila vrjerodostojnost tumačenja historije muslimana bosanskog naroda. Upravo to bio je razlog da objavim knjigu „Tajna Hasanaginice“” rekao je Mahmutćehajić.
Hasanaginica je usmena balada koja je nastala u periodu između 1646. i 1649. godine. Zapisao je italijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774. godine. Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi Put po Dalmaciji u Veneciji. Od tog trenutka počeli su se nizati prevodi Hasanaginice na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena, kao što su Johann Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798), A. S. Puškin (1835), samo su neki velikani književnosti koji su prevodili Hasanaginicu. Za nju se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada koja je ikad nastala.
Profesorica na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću Amira Dervišević, ističe kako su značajni tekstovi koji se referišu na Hasanaginicu, a posebno dramski tekstovi nastali su XX stoljeću su i između drame „Hasanaginica“ Alekse Šantića i Alije Isakovića.
“Pomenuti autori su u svoje drame utkali Hasanaginicu, njenu radnju, likove i sukobe. Svako ima pravo da interpretira književno-umjetnički tekst onako kako želi, a Hasanaginica je uvijek aktuelna, bez obzira na vrijeme i prostor. Hasanaginica zapravo nadilazi granice vremena i prostora” rekla je Dervišević.
Organizatori manifestacije „Mostarsko ljeto“ su Centar za kulturu Mostar, Narodno pozorište u Mostaru, Muzej Hercegovine Mostar, Narodna biblioteka Mostar i Pozorište lutaka u Mostaru.
(AbrašRadio)