Usvojena na četvrtom sastanku Komiteta eksperata Organizacije američkih država, Interameričke komisije za žene 15. augusta 2008. godine, prateći Konvenciju Belem do Para (MESCEVI) Komiteta eksperata za nasilje (CEVI), Washington D.C.
UVOD
Do 1992. godine pojam femicid korišten je među novinarima i u društvu na kolokvijalan način kako bi se referiralo na smrt žena. Te godine, Diana Russell i Jill Radford iznose pravno i društveno značenje koncepta u svom tekstu ‘Femicid: Politika ubijanja žena’, definirajući ga kao ubistvo žene, počinjeno od strane muškarca, iz prostog razloga što je žena. [2] Russell i Radford razvile su koncept s ciljem isticanja rodno zasnovanih motiva iza ubistava žena od ruku muškaraca: od pokušaja da kontroliraju njihove živote, njihova tijela i/ili seksualnost, do tačke kažnjavanja smrću žena koje ne prihvate pokoravanje.
Posljedično, Marcela Lagarde uzima pojam femicida kako su ga predložile Russell i Radford i razvija ga kao feminicidio, prije nego kao femicidio (što bi bio doslovni prevod). Lagardeina pozicija je ta da femicid može biti shvaćen kao smrt žene bez specificiranja uzroka, dok feminicid bolje obuhvata rodno zasnovane razloge i društveni konstrukt iza takve smrti, kao i nekažnjivost koja ih okružuje. [3] Lagarde koristi izraz feminicid kako bi analizirala ubistva žena u Ciudad Juarez u Meksiku.
U međunarodnoj sferi, međutim, dva termina femicid i feminicid korišteni su naizmjenično kako bi se imenovao isti problem [4], iako u slučaju Kariba nema kontroverzi i koristi se isključivo izraz femicid.
Međuamerička komisija za ljudska prava (IACHR), s druge strane, koristi izraz feminicid, od 2007. godine i slučaja u Boliviji, a na osnovu detaljne studije Generalnog sekretara o svim oblicima nasilja protiv žena, gdje se problem također imenuje feminicidom. [5] Prethodno se IAHCR referirao na problem kao problem ubistva žena, a svoju zabrinutost dokumentira sazivanjem tematskog saslušanja o problematici (2006). Slično tome, IACHR je zaprimio četiri slučaja ubistva žena u Ciudad Juarez u Meksiku. Prilikom odluke o slučaju Gonzales et. al. (‘Polja pamuka’) protiv Meksika, referira se na rodno zasnovano ubijanje žena.
2008. godine Komitet eksperata MESECVI-ja usvaja Deklaraciju o feminicidu koja ističe da femicid konstituira najgori oblik diskriminacije i nasilja nad ženama. Od tada je jedanaest zemalja tipiziralo feminicid na osnovi definicije Komiteta, a pet dodatnih zemlja tipizira ili ga smatra otežavajućim faktorom u slučajevima ubistava žena.
Mi, Komitet eksperata (CEVI) Mehanizma praćenja implementacije Međuameričke konvencije za prevenciju, kažnjavanje i iskorijenjivanje nasilja nad ženama, ‘Konvencija Belem do Para’ (MESECVI), na svom četvrtom zasjedanju u Washingtonu D.C., 14. i 15. augusta 2008. godine, prepoznavajući ozbiljan problem femicida u Latinskoj Americi i Karibima, izražavajući svoju zabrinutost zbog sve većih brojeva ubistava žena na ovom prostoru, PROGLAŠAVAMO:
1. Da je u Latinskoj Americi i na Karibima femicid najozbiljnija manifestacija diskriminacije i nasilja nad ženama. Visoki stepen nasilja nad ženama, njihov ograničen ili nepostojeći pristup pravdi, prevalentna nekažnjivost u slučajevima nasilja nad njima i postojanost diskriminatornih društvenokulturnih obrazaca su uzroci koji utječu na porast smrti.
2. Da smatramo da je femicid nasilna smrt žena zasnovana na rodu, bilo da se desi unutar porodice, unutar partnerskog odnosa ili u bilo kojem drugom interpersonalnom odnosu; u zajednici, od strane bilo koje osobe, ili kada nasilje provodi ili tolerira sama država ili njeni agenti, činom ili izbjegavanjem.
3. Da su žrtve femicida žene na različitim razinama, situacijama ili životnim okolnostima.
4. Da se brojni slučajevi femicida dešavaju kao rezultat nejednakog odnosa moći između partnera, u kojima je žena iskusila ozbiljno ili prolongirano nasilje bez pronalaska alternative ili podrške da prekine odnos.
5. Da je situacija nekažnjivosti za femicid pogoršana vanrednim stanjima, oružanim sukobima, prirodnim katastrofama i drugim opasnim situacijama.
6. Da većina femicida prođe nekažnjeno, kao rezultat, između ostalog, ograničenog ženskog pristupa pravdi, kao i rodne pristrasnosti za vrijeme pravnih procesa, policijskog i istraživačkog rada. Slučajevi bivaju ili zatvoreni zbog navodnog nedostatka dokaza ili kažnjeni kao obična ubistva s manjim kaznama, u kojima se okolnosti ‘zločina iz strasti’ frekventno navode da bi umanjili počiniteljevu odgovornosti.
U SKLADU S TIM, DRŽAVNIM AGENTIMA PREPROČUJEMO SLJEDEĆE:
1. Da se okolnost ‘zločina iz strasti’ ne koristi da bi se umanjivala odgovornost za počinitelje femicida;
2. Da provedu zakone ili ojačaju postojeću legislativu o snaženju žena i njihovih prava i sloboda, tako da žene koje trpe ili im se prijeti nasiljem mogu pronaći učinkovite i efikasne načine prekidanja takvih odnosa, i zaštititi svoje živote;
3. Da usključe rizike po život i ličnu sigurnost kao i ostale manifestacije nasilja nad ženama u svoje javne sigurnosne politike;
4. Da garantiraju povećan i poboljšan pristup pravdi ženama, pospješujući sistem kriminalne istrage i zaštite žena koje trpe nasilje, uključujući forenzičku ekspertizu i sudske procese kojima će se eliminirati nekažnjivost počinitelja i adekvatno kazniti javne službenike koji nisu posvećeni tim procesima.
5. Da razviju i koriste baze podataka, istraživanja i statistika kako bi mogli steći uvid u obim i problematiku femicida u svojim zemljama te kako bi se pratio napredak i nazadak države po ovom pitanju.
TAKOĐER PREPORUČUJEMO MEDIJIMA:
Da usvoje etičke kodove bavljenja slučajevima nasilja nad ženama, posebno femicidima, promovirajući poštovanje dostojanstva i integriteta žrtava, izbjegavajući diseminaciju morbidnih detalja i seksističkih ili degradirajućih stereotipa o ženama. Mediji trebaju igrati ulogu u etičkoj edukaciji građanstva, promovirati jednakost spolova i doprinositi iskorijenjivanju nasilja nad ženama.
[1] Tekst ovog uvoda usvojen je iz originalne deklaracije Delegata Međuameričke komisije za žene iz oktobra 2008. godine (OEA/Ser.L/II.2.34), dopunjena s informacijama dostupnim MESECVI-ju od augusta 2015. godine
[2] Russell, Diana i Roberta Harmes (2006.), Femicidio: Una perspectiva Global: Mexico City: Centro de investigaciones interdisciplinarias en Ciencias y Humanidades Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, p. 74
[3] Lagarde y de los Rios, Marcela, Presentacion a la Edicion en Espanol. En: Russell et al., p. 12.
[4] Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije protiv žena (CEDAW Comittee) koristi izraz femicid u svojim izvješćima za Honduras (2007.) i Gvatemalu (2006.), dok se feminicid koristi u izvještaju za Mexico (2006.). Komitet eksperata MESECVI-ja odlučio je koristiti izraz femicid dok se ne pruži prilika obaviti detaljnije konsultacije.
[5] Međuamerička komisija za ljudska prava (IAHCR). Pristup pravdi i društvenoj inkluziji: Put za jačanju demokracije u Boliviji
S engleskog preveo Boris Filipić
(oas.org)