Protekli ponedjeljak, 3. srpnja 2023. godine, postao je novi neslavni rekorder za najvišu globalnu prosječnu temperaturu ikada izmjerenu. Objavila je to američka meteorološka organizacija National Centers for Environmental Prediction, koja je na temelju zabilježenih podataka iz svih dijelova svijeta izračunala prosječnu temperaturu – ona je ovoga ponedjeljka iznosila 17,01°C. Dosadašnji dnevni rekord bio je postavljen u kolovozu 2016. godine i iznosio je 16,92°C.
Međutim, samo dan nakon toga stiže novi rekord: utorak, 4. srpnja 2023. godine oborio je rekord od dana prije, s globalnim prosjekom od 17,18°C, odnosno gotovo 1°C iznad prosjeka, piše bug.hr.
Razlozi za ovo sukcesivno obaranje toplinskog rekorda višestruki su. Ove godine bilježi se rekordno zagrijavanje svjetskih oceana, uslijed dugoročnog trenda globalnog zatopljenja. To je dovelo do pojave sve češćih toplinskih valova, koji su posljednjih dana zabilježeni na jugu SAD-a, u Kini, na sjeveru Afrike, a neuobičajeno je iznadprosječno toplo i na Antarktici. Emisije stakleničkih plinova, koje ne posustaju, jedan su od ključnih uzroka cijelog ovog zabrinjavajućeg trenda.
Najtopliji dani i mjeseci
K tome, svijet se suočava s još jednim formiranjem fenomena El Niño, koji je službeno proglašen aktivnim ovoga tjedna. Zadnji puta kada se ovaj fenomen pojavio, 2016. godine, zabilježena je rekordno topla godina, pa stručnjaci očekuju da i taj rekord “padne” ove, ili najkasnije sljedeće godine.
Protekli lipanj također je bio neslavni rekorder, kao najtopliji lipanj ikada zabilježen. Diljem svijeta izmjerena je prosječna temperatura 1,46°C viša od predindustrijskog prosjeka. Nastavi li se ovaj trend, aktualni bi srpanj mogao lako postati najtopliji srpanj, a samim time i najtopliji mjesec na Zemlji otkako postoje mjerenja. Znanstvenici vole reći i “najtopliji mjesec ikada”, pritom misleći na razdoblje unatrag otprilike 120.000 godina, od Emejskog međuglacijala, razdoblja prije posljednjeg ledenog doba.
Komentar na ovaj nagli razvoj globalnog zatopljenja dala je Jeni Miller, direktorica organizacije Global Climate and Health Alliance: “Ljudi diljem svijeta već trpe posljedice klimatskih promjena, od toplinskih valova, požara i zagađenja zraka do poplava i ekstremnih oluja. Globalno zatopljenje pojačava i gubitke usjeva i širenje infekcijskih bolesti, kao i migracije”.
Na to se može nadovezati i kratka izjava klimatske znanstvenice Friederike Otto, s Imperial Collegea u Londonu: “Ovo je smrtna presuda za ljude i ekosustave”.
