Radni dio trodnevne međunarodne konferencija pod nazivom “Biblioteke za bolje sutra“ u organizaciji Narodne biblioteke Mostar počeo je s radom u amfiteatru Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Svečana ceremonija otvaranja planirana je večeras od 19 sati u Narodnom pozorištu Mostar.
Konferencija je okupila stotinu učesnika iz 71 biblioteke iz šest država, koji tokom konferencije raspravljaju o ulozi biblioteka u savremenom društvu, digitalizaciji i izazovima koje donosi umjetna inteligencija.
Omer Mičijević direktor Narodne biblioteke Mostar je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom i interesom učesnika.
“Ovo je četvrta konferencija bibliotekara. Ne znam da u ovom obimu i sa ovoliko obrađenih tema i predavača da se igdje radi, tako da možemo smatrati da je Mostar centar bibliotekarstva. Ove godine imamo 28 stručnih tema, 40 izlagača od standardnih tema koje se tiču bibliotečke struke, pa do digitalnog doba i sveopćih trendova digitalizacije, odnosno brze informacije i kako bibliotekari da premoste ovaj dio od tradiconalnog ka modernom. Ove godine učestvuje oko stotinu bibliotekara iz 71 biblioteke iz regije iz šest država, tako da smo zadovoljni odzivom. Svake godine imamo sve više učesnika, što nam je signal da smo na dobrom putu, rekao je Mičijević.
Predsjednica Društva bibliotekara Federacije BiH, Nina Bunjevac Salkić, naglasila je važnost medijske i informacijske pismenosti.
“Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine će održati jedno predavanje koje se odnosi na upotrebu i zloupotrebu informacija, o tome kako treba bibliotekari da se snađu u ovom novom digitalnom svijetu, te kako da zapravo upozore svoje korisnike na niz dezinformacija koje kruže u virtualnom svijetu. Biblioteke se ne bave samo knjigama, bave se ukupnim informacijskim sistemom i jako je važno da bibliotekari prate zbivanja u svijetu, da su pismeni u svakom smislu a da to isto mogu prenijeti na svoje korisnike.
Dodala je da su bibliotekari u FBiH nažalost prepušteni sami sebi.
Predsjednica sekcije specijalnih biblioteka iz Ljubljane, Barbara Kavčić, rekla je da je u okolnostima digitalizacije bitnije od čitanja je razumjevanje znanja i provjeru izvora.
“Umjetna inteligencija je alat, ona nas ne može zamijeniti. Naš identitet ostaje u znanju i kritičkom razmišljanju”, rekla je Kavčić.
(AbrašRadio)
