Predavanje novinara, naučnika, istraživača i aktiviste Ive Lučića na temu „Od krša u Hercegovini samo su stereotipi veći“ održano je u četvrtak u mostarskom OKC-u Abrašević s ciljem ukazivanja na bogatstvo, važnost, vrijednost i osjetljivost dinarskog krša na području Hercegovine.
“Osim toga, predavanjem želim ukazati na činjenicu koliko je taj krš za razliku od njegove vrijednosti nepoznat u onoj svojoj biti. Ljudi su tu živjeli stoljećima, prilagodili se i došli do nekih tradicijskih znanja koja im pomažu i u velikoj mjeru su ostvarili život i brojna tehnička graditeljska rješenja koja su prikladna kršu. U razdoblju razvoja industrije, osobito u našim krajevima od sredine 20. stoljeća došlo je do takvog agresivnog razvoja da je krš poprilično ugrožen i da se njegove biljne i životinjske zajednice uništavaju i to prolazi bez nekih ozbiljnih primjedbi”, kazao je Lučić u razgovoru za Fenu.
Istakao je kako je dinarski krš jedan od najznačajnijih krških područja te vrste u svijetu.
“On je najveća krška površina u Evropi, također, po broju biljnih vrsta ovo područje dinarskog gorja od Slovenije do Grčke je najbogatije u Evropi, po podzemnoj fauni je višestruko najbogatiji u svijetu i taj dinarski krš ima više podzemnih životinjskih vrsta nego što ima cijela Sjeverna Amerika”, kazao je Lučić.
Dodao je kako je naš pristup kršu podložan raznim stereotipima.
“Tako se za krčka područja kaže da su kamena pustinja ili da su pasivna zemlja, što je zapravo posljedica loše ekonomske politike jer ga ona tretira industrijski. Bilo bi dobro da su predavanja na ovu tematiku još i češća jer u poznavanju krša još uvijek postoje brojne starinske teorije koje prevladavaju i koje njega gledaju ili zbog neke njegove koristi, pa onda kažu kako bi bilo dobro od ovog brda, od ovog polja napraviti neki turizam. Ne, to samo po sebi mora biti dobro”, kazao je Lučić.
Programski koordinator OKC-a Abrašević Boris Filipić kazao je kako mu je Ivo Lučić kao autor velika inspiracija.
“Prije svega zbog bogate literature i naučnog rada koji je ostavio iza sebe, a prije svega mislim na holistički pristup izučavanju prirodnog i kulturnog naslijeđa, u našem slučaju pogotovo, za prostor Hercegovine, s obzirom da je upravo njegov rad poslužio u projektu „Mostovi Hercegovine“ kroz koji pokušavamo okupljati mlade ljude iz svih dijelova našeg prostora i okupljati ih oko kreativnog, istraživačkog rada. Pronašli smo da je ta metoda koju je Lučić razvio zapravo jako dobar pravac za rad i kad je riječ o kulturnom i prirodnom naslijeđu, a i kad je riječ o radu s mladim ljudima”, kazao je Filipić.
Službenica za zajednicu OKC-a Abrašević Monika Bazina kazala je kako će osim predavanja biti predstavljene i dvije knjige Ive Lučića.
“Riječ je o knjigama „Presvlačenje krša“ i „K bosanskom oceanu“. Presvlačenje krša sigurno je sigurno jedna od najvažnije literature što se tiče krša na ovom području i zaista je knjiga koja na jednom mjestu obuhvaća čitav opus, puno naučnih članaka i referenci koji će se koristiti na sličnim studijama studentima koji do sada nisu imali priliku svo to znanje imati na jednom mjestu. Knjiga „K bosanskom oceanu“ knjiga je koja također radi pregled života na kršu kroz neke jako zanimljive činjenice i informacije koje se ne mogu naći bilo gdje”, kazala je Bazina.
Mišljenja je da pitanje krša nije dovoljno zastupljeno.
“Jako su veliki stereotipi kada pričamo o kršu, ne znamo koliko je u stvari on značajan za naše područje, koliko se krš može iskoristiti za dobro i koliko je u suštini dobro, tako da osim te činjenice želimo sve to nekako približiti mladim ljudima”, navela je Bazina.
Ivo Lučić (Ravno, 1960.), novinar, istraživač i aktivist dugi niz godina posvećen izučavanju i zaštiti prirode kao javnog dobra, doktorirao je 2009. godine na Studiju karstologije Sveučilišta Nova Gorica u Sloveniji.
Autor je i urednik niza knjiga, naučnih publikacija i monografija, te velikog broja znanstvenih članaka. Jedan je od suosnivača Centra za karstologiju ANUBiH.
Pokretač je i koordinator projekta istraživanja, popularizacije i zaštite pećine Vjetrenice (1999. – 2009.), u okviru kojeg je Vjetrenica potvrđena kao mjesto s najvećom podzemnom biološkom raznolikosti, te je kandidirana na Popis svjetske baštine.
Od 2022. godine u Triblju kraj Crikvenice zajedno s Anne-Kathrin Godec vodi Krasopis, festival o kršu, na čijoj prošlogodišnjoj ediciji je rad na projektu Mostovi Hercegovine predstavio i OKC Abrašević.
(FENA)
