U sklopu programa posvećenog razvoju reparativnih kulturnih praksi, udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva otvara poziv za sudjelovanje u peteročlanom interdisciplinarnom međunarodnom timu za istraživanje anomalija kroz eksperiment.
Poziv je otvoren za umjetnike_ce, teoretičarke_e i istraživače_ice, aktiviste_kinje, kustose_ice i producente_ice, kritičare_ke i novinare_ke te ostale praktičare_ke svih disciplina i medija zainteresirane za razvoj vlastite prakse kroz razmjenu te kolektivno istraživanje, eksperimentiranje i testiranje. Na poziv se mogu prijaviti osobe s područja Europe.
Tematsko uporište na kojima će se zajednički proces graditi jest anomalija, koju promatramo kroz prizme neuspjeha, kolektivnog nezadovoljstva i (afektivnog) otpora.
Voditeljica suradničkog anomalijskog procesa bit će zagrebačka kustosica i kritičarka, Barbara
Gregov.
Prijaviti se mogu sve koji_e se prepoznaju u tematskim čvorištima ovog poziva (više detalja u nastavku) te ih zanima rad u interdisciplinarnom suradničkom okruženju. Izabrani kandidati_kinje imat će priliku u timskom okviru razvijati novi rad ili postojeću praksu, projekte i interese. Proces rada počinje u rujnu 2023., a završava na proljeće 2024. godine, kada će članovi_ce tima javno u Zagrebu predstaviti rezultate svog rada. Suradnički proces odvijat će se online, uz završnu zajedničku mikro-rezidenciju u Zagrebu. Proces rada odvijat će se na engleskom jeziku. O tematskim čvorištima: Aktualna društvena i ekonomska kriza, nastavno na desetljeće rastuće ekonomske i političke nesigurnosti, reaktualizirala je potrebu za sigurnosti i stabilnosti, odnosno za idejom koju je teoretičarka Lauren Berlant 2011. u knjizi Okrutni optimizam (eng. Cruel Optimism) opisala kao „dobar život“. Konvencije „dobrog života“ – siguran posao, perspektiva društvene mobilnosti, riješeno stambeno pitanje, heteroseksualni brak, obitelj, itd. – i u poslijeratnoj su Americi, u koju Berlant smješta njihov nastanak, činile mjerila uspjeha, iako su za većinu ljudi bile nedostižne jer su ovisile o klasnoj/rasnoj/rodnoj/seksualnoj i dr. većinskoj pripadnosti. Svako odstupanje, bilo da je riječ o namjernom odbacivanju normativnog „dobrog života“ ili naprosto nemogućnosti usklađivanja s postavljenim normama iz ovog ili onog razloga, tumačilo se i osjećalo kao neuspjeh. Fantazije o „dobrom životu“ djelomično su se, u skladu s vremenom promijenile, no i dalje opstaju. Privrženost naspram takvih, očigledno neostvarivih i nedostižnih ideala, Berlant naziva „okrutnim optimizmom“.
Fantazije o „dobrom životu“, dakle, daju smisao, perspektivu i nadu u budućnost, no, kao što
nemogućnost njihovog ostvarivanja izaziva osjećaj neuspjeha, a posljedično i nesretnosti, tako niti
njihovo ostvarenje nije jamac zadovoljstva i sreće. Na sličnom tragu, i nastojeći se suprotstaviti prevladavajućim liberalnim i kapitalističkim definicijama uspjeha, teoretičar Jack Halberstam zagovara neuspjeh kao vid otpora protiv opresivnih društvenih struktura u kojima obitavamo i okviru kojih djelujemo. Naspram individualizacije neuspjeha, ovakav pogled nas upućuje da vlastiti neuspjeh sagledamo kao radikalan čin odbijanja, izuzimanja iz problematične logike moći. Na sličnom tragu afektivni otpor promatra i teoretičarka Sara Ahmed, afirmirajući „nezadovoljne“ figure poput „feminist killjoy“, „unhappy queer“ ili „melancholic migrant“. Jednoznačnost definicije uspjeha i zadovoljstva, odnosno njihovo povezivanje određenim društvenim strukturama i načinima življenja za nju je čin normiranja sreće. Sreća tako postaje kao opravdanje za društvenu opresiju, odnosno izlika da se svaki otpor ili otklon od norme tumači kao uzročnik (kolektivnog) nezadovoljstva.
Kroz ovaj poziv u potrazi smo za suradnicima_ama i sugovornicama_ima koji će zajednički razvijati
vlastite prakse na idejama neuspjeha, (kolektivnog) nezadovoljstva i afektivnog otpora.
Što nas sve zanima istražiti kroz zajednički proces?
– zanimaju nas različite kritičke i umjetničke reparativne prakse, taktike i metode koje se u
izvjesnom historijskom kontekstu uobičajeno sagledavaju kao neuspjele, kao svojevrsne
anomalije
– zanima nas i pregovaranje; odnosno zanima nas istražiti kako se konkretne kritičke i
umjetničke reparativne prakse/taktike/metode odnose, kako posuđuju, preslaguju,
rekonceptualiziraju, odnosno kako se namjerno ili nenamjerno (ne)uspijevaju ukalupiti u
strukture koje su im nadređene, od bližeg im umjetničkog konteksta do šireg, društveno-
političkog;
– zanimaju nas kritičke i umjetničke reparativne prakse/taktike/metode koje se razvijaju
unutar institucionalnih ili drugih autoritarnih struktura ili u dosluhu s dominantnim
epistemologijama, a koje uspijevaju artikulirati alternativna i za izvjesnu strukturu
potencijalno disruptivna značenja
– zanimaju nas i one kritičke i umjetničke prakse koje se razvijaju sasvim izvan institucionalnih
ili drugih autoritarnih struktura; koje nastaju uslijed nemogućnosti da se u iste uklope, koje
polaze od vlastitog ‘neuspjeha’, a koje stoga uspješno artikuliraju alternativu; koje nastaju na
margini i koje govore marginaliziranim glasovima
– zanima nas domet i trajanje i prvih i potonjih; u kojoj su mjeri okrenute same sebi, odnosno
čine li promjenu u svom neposrednom okruženju ili dopiru do šireg društveno-političkog
konteksta; jesu li kratkog daha ili su pustile korijenje
Što nudimo?
Kurziv će izabranim kandidatima_kinjama osigurati honorar u ukupnom iznosu 2000 eura (bruto2), pokriti materijalni trošak produkcije rezultata istraživačkog procesa te troškove puta i smještaja u Zagrebu u vrijeme mikro-rezidencije.
Prijave se šalju putem maila, na adresu apply.kurziv@gmail.com. U prijavi je potrebno poslati
životopis, zatim portfolio ili dokument koji prezentira dosadašnji rad prijavitelja_ice te motivacijsko pismo (do 2 kartice teksta).
Rok za prijave je 31. srpnja 23:59 CET.
Kurziv će informirati prijavitelje_ice o rezultatima selekcije najkasnije do 24. kolovoza. Kurzivov tim odabrat će kandidate_kinje za online intervju, koji će se održati između 30. kolovoza i 6.rujna.
Sva pitanja šaljite na mail prijave.
Javni poziv je dijelom projekta Testing Ground: Reparative Practices for New Cultural Ecosystem koji su uz potporu programa Kreativne Europe Europske unije razvili i provode Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Stowarzyszenie Im. Stanislawa Brzozowskiego/Krytyka Polityczna i Maska Ljubljana.
Program uz Europsku uniju podržavaju i Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu,
međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, Zagreb te Zaklada Kultura nova.
