Aleksa Šantić kakvog (ni)smo znali: Posveta Mostaru i njegovim specifičnostima

Foto: eTrafika

Osim velikog interesa mostarske publike za Aleksu Šantića, pjesnika grada i njegovih ljudi, jednog od najvećih i najtrajnijih simbola Mostara, predstava je istinski teatarski spektakl što potvrđuju reakcije “umjetničkog svijeta”, piše bljesak.info.

 “Noć s Aleksom”, predstava nastala prema drami mostarskog i bh. pjesnika i pisca Marka Tomaša i u režiji Ivice Buljana, jednog od najboljih europskih redatelja, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta, uveliko je, još nakon premijerne izvedbe, rasprodana.

“Noć s Aleksom” – predstava s kojom će HNK Mostar dočekivati festivalske zore  

Dragan Komadina, dramaturg i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Sarajevu, ističe da je i prije premijere i uglavnom afirmativnih reakcija, koje su varirale od otvorene egzaltacije do istinskih i umjerenih pohvala, u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je umjetnički savjet, znali su da angažiranjem Ivice Buljana žele podići ljestvicu u estetskom i produkcijskom planu na jednu višu razinu.

“To se upravo i dogodilo. U jednom relativno kratkom vremenu sa svojom uigranom suradničkom ekipom i iznimnim povjerenjem i htijenjem našeg glumačkog ansambla nastala je predstava ‘Noć s Aleksom’ kojom ćemo, vjerujem, dočekivati festivalske zore u idućim sezonama. Za to imamo trostruko jamstvo: europski, a možemo bez pretjerivanja reći i svjetski uglednog redatelja, regionalno etabliranog književnika i pjesnika Marka Tomaša, koji je autor teksta“, izjavio je Dragan Komadina za Bljesak.info.

Studija o smrti i prokletstvu koja mijenja uvriježenu percepciju o Šantiću

Drugi razlog je taj što “Noć s Aleksom”, ističe Mlakić, koju je doživio ponajviše u tom ključi, ujedno i neka vrsta studije o smrti i prokletstvu, što je jedna velika književna tema o kojoj su pisali i brojni veliki pisci, poput Thomasa Manna, Tolstoja ili Carlosa Fuentesa.

“Iako se u predstavi prikazuju posljednji dani Alekse Šantića, ona ima i karakter biografske predstave koja mijenja uvriježenu percepciju o ovom piscu, tu prije svega mislim na specifični, lokalni karakter mita o Aleksi Šantiću u koji se uklapaju i zapisi Miroslava Krleže koji nije imao neko osobito visoko mišljenje o Šantiću, smatrajući ga beznačajnim provincijskim pjesnikom“, dodaje Mlakić.

Tina Laco, sveučilišna profesorica s Filozofskog fakulteta u Mostaru i teatrologinja, napominje da se u predstavi “Noć s Aleksom” pred očima publike našao Aleksa s kojeg je skinut pjesnički, zanesenjački pokrov, lirski zamah, u predstavi lišenoj bilo kakvog kronološkog biografizma. “Redatelj Ivica Buljan zapravo je potražio Šantića “negdje drugdje”, onkraj očekivanoga i poznatoga: posljednja je Aleksina noć postavljena na krležijanski titravo napeto uže, na kojemu glumci, u zanosu i tegobi karnalnoga i metafizičkoga, plešu pripremajući publiku za ‘pad u crno’“, izjavila je Tina Laco za Bljesak.info.