Uz životni moto da je „historija najbolja učiteljica,“ Alma Pelo Zagorčić je, uz podršku kolegica iz Inicijative građanki/na i Projekta Mostar, u javni prostor vratila zaboravljene žene Mostara i njegove okoline.

Piše: Selma Žuljević, LDA

„Već dvije godine kontinuirano radimo na promociji i predstavljanju žena iz prošlosti i sadašnjosti Mostara uz želju da kroz drugačiju kulturu sjećanja afirmišemo žene i njihov doprinos u izgradnji društva,“ kaže Alma.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, kroz Projekat Mostar – Prostori koji pokreću prepoznala je dugogodišnji rad Inicijative, kao i ulogu historije u kreiranju inkluzivnijeg i progresivnijeg društva, te finansijski podržala provođenje projekta „Putevima nevidljivih Mostarki.“

„Kroz projekat smo stavili naglasak na priče žena iz različitih historijskih razdoblja, počevši od prošlosti pa sve do savremenosti, kako bismo obuhvatili široki spektar epoha i promjena. Tako feministička tura obuhvaća razdoblje od srednjeg vijeka kada je živjela bosanska kraljica Katarina do suvremenih mostarskih plivačica Lane Pudar i Amine Kajtaz,“ ističe Alma.

Pristup koji prepoznaje iznimne doprinose žena i slavi bogatu historiju grada, prepoznat je od strane lokalnih turističkih agencija koje su zainteresovane da feminističku turu uvrste u svoju ponudu. Agencija Fortuna Tours prva je koja će ponuditi posjetiteljima Mostara da hodaju tragovima heroina Mostara.

„Očekujem da će ova ruta predstavljati privlačan i autentičan doživljaj Mostara, privlačeći turiste iz različitih dijelova svijeta koji žele istražiti, učiti i podržati destinaciju koja promiče kulturno naslijeđe, rodnu ravnopravnost i lokalnu obnovu,“ kaže nam Alma.

Almin ured je gotovo poput povijesnog arhiva – vodi svakog gosta na putovanje kroz stotine knjiga i časopisa koji dokumentiraju prošlost i sadašnjost Mostara.

„Otkrivanje do sada nepoznatih priča i doprinosa žena iz Mostara izazvalo je [u meni] duboko poštovanje prema njihovim životnim putanjama i ostvarenjima. To su priče hrabrosti, istrajnosti i izuzetnih doprinosa koje su žene donijele našoj zajednici, često bez prepoznavanja ili zaslužene pohvale.“ dijeli Alma.

„Na ličnom nivou, susretanje s životnim pričama ovih inspirativnih žena potaknulo me na razmišljanje o važnosti prepoznavanja nevidljivih narativa i nužnosti promicanja rodne ravnopravnosti u svim sferama društva,“ ističe Alma.

Nada se da će ovaj mali dio otkrivene prošlosti Mostara, posmatranog iz feminističkog ugla, potaknuti građane na izučavanje lokalne prošlosti i iznjedriti nove generacije koje se ponose svojom kulturnom baštinom.

„Nekako kroz formalno školovanje mnogo smo fokusirani na svjetsku historiju i izučavanje globalnih promjena. Naravno, da se svjetska historija treba poznavati, ali bi bilo mnogo značajnije da se posvetimo i lokalnim osobama i da našoj djeci pričamo priče o lokalnim herojima i heroinama,“ kaže Alma.

Pored afirmacije nepravedno zanemarenih perspektiva, Almina želja je motivisati građane da joj se jave sa idejama za proširenje rute sa drugim znamenitim ženama i lokacijama.

„U procesu istraživanja života i rada žena u Mostaru, naša temeljna polazna tačka bila je prikupljanje usmenih predaja koja su se pokazala iznimno dragocjenim resursom. Usmene priče pružile su nam uvide u živote žena i njihovu važnost u lokalnoj zajednici. Posebno vrijedan bio je dijalog o manje poznatim ženama, poput Zarife Bijedić, gdje su osobe sa kojima smo razgovarali izrazili iznenađenje i interes za živote žena čiji su doprinosi često bili u sjeni poznatijih muških figura, poput Džemala Bijedića,“ ističe Alma.

Kako bi osigurali pouzdanost i dublje razumijevanje, navedene informacije provjeravali bi koristeći druge dostupne izvore. S obzirom da ne postoji specifična monografija koja se isključivo posvećuje ženama u Mostaru, ključan izvor za istraživanje bio je Muzej Hercegovina tj. zbirka Džemala Bijedića, Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i članci iz novina kao što su Glas Slobode. Također, dragocjen izvor podataka bila je i knjiga Zabilježene Žene BiH koja je poslužila u provjeri nekih podataka.

„Ovikoraci su  omogućilinam stvaranje okvira za identifikaciju ličnosti. Terenska istraživanja obuhvatila su posjete lokalitetima, ulicama i prostorima koji su bili povezani sa životima žena koje su bile predmet istraživanja. Ova praksa doprinijela je stvaranju veze između mjesta i priča, dodatno oživljavajući historiju kroz prostor,“ kaže nam Alma.

Kroz feminističku turističku turu najviše lokacija se nalazi u ulici Maršala Tita, nekadašnjoj žili kucavici, a danas, uz iznimku nekoliko turista koji zalutaju, napušenom području grada.

„Feminističkom turističkom turom želimo revitalizirati interes zajednice za Titovu ulicu, pozivajući posjetitelje da istraže i dožive život i naslijeđe iznimnih žena kroz konkretne fizičke lokacije unutar grada, pri čemu se Titova ulica ističe kao posebno važno središte tih priča,“ ističe Alma.

Šetajući negdje između Gradske banje i rodne kuće Džemala Bijedića, Alma se dotiče valorizacije ženskog nasljeđa u ostatku Bosne i Hercegovine, ali i na Zapadnom Balkanu.

„Istraživanje i dokumentacija doprinosa žena u različitim gradovima i regijama Bosne i Hercegovine omogućila bi stvaranje sveobuhvatnije slike o ulozi žena u društvu širom zemlje,“ kaže Alma.

Ističe da su pojedine zemlje Zapadnog Balkana, poput Srbije, ranije pristupile objedinjavanju podataka, te zbog toga imaju puno više pisanih podataka o junakinjama iz svoje prošlosti.

„Suočavanje sa ograničenjima historijskih zapisa podcrtava važnost traženja dodatnih izvora i korištenja različitih pristupa kako bi se prevazišle praznine u dokumentaciji. Ovdje bih posebno stavila naglasak na inkluzivnost i promicanje rodne ravnopravnosti u historiografiji, što bi pridonjelo izgradnji boljeg razumijevanja i poštovanja doprinosa žena u historiji,“ kaže Alma.

Put ka širem priznavanju i vrednovanju ženskog nasljeđa tek počinje. Alma je podsjetnik da svi  moramo učiniti više za preispitivanje i redefinisanjne tradicionalnih normi, tako postavljajući temelje za inkluzivnije i progresivnije društvo – slaveći pozitivne doprinose svih ljudi bez obzira na njihovu pozadinu.

(PKP/AbrašRadio)