Dok temperature rastu i u mjesecu julu obaraju sve rekorde, iz Svjetske meteorološke organizacije upozoravaju kako ‘klimatsko djelovanje nije luksuz nego obaveza’.

‘Doba globalnog zagrijavanja je prošlo, počinje doba globalnog vrenja’, izjavio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, nakon što su naučnici potvrdili da se mjesec juli kao najtopliji kreće ka obaranju svjetskih rekorda, prenosi Guardian.

‘Klimatske promjene su tu. Zastrašujuće je. A ovo je samo početak’, rekao je Guterres. ‘Još uvijek je moguće ograničiti rast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa (u odnosu na temperaturu prije industrijalizacije) i izbjeći najgore klimatske promjene, ali samo uz dramatično i hitno djelovanje.

Guterresove izjave stižu nakon što su naučnici prošlog četvrtka potvrdili da su posljednje tri sedmice bile najtoplije od kada mjerimo temperaturu, a da je mjesec juli na putu da postane najtopliji ikad. Globalne temperature su ovog mjeseca oborile rekorde, tvrde iz WMO-a i opservatorskog programa Europske unije Copernicus Earth, koje šokira potrošnja fosilnih goriva i njeno poticanje nasilnog nevremena. Postepeni rast prosječne globalne temperature, praćen zagađenjem koje zarobljava sunčevu svjetlost i djeluje kao efekt staklenika diljem planete, učinio je vremenske ekstreme gorim.

‘Čovječanstvo je u uzavrelom sjedištu’, rekao je Guterres novinarima proteklog četvrtka. ‘Za velike dijelove Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Evrope ovo je okrutno ljeto, za cijelu planetu, to je katastrofa, a za naučnike, bez izuzetka – ljudi su ti koji snose krivicu. Sve ovo je u potpunosti dosljedno predviđanjima i opetovanim upozorenjima. Jedino iznenađenje je brzina promjene. Klimatske promjene su tu, zastrašujuće su, a ovo je samo početak. Doba globalnog zagrijavanja je prošlo, kreće doba globalnog vrenja.’ Guterres je urgirao političare da poduzmu brze mjere: ‘Zrak se ne može disati, vrućina je nepodnošljiva, a visina profita od fosilnih goriva i klimatskog nedjelovanja je nedopustiva. Lideri moraju da vode. Dosta je oklijevanje, izgovora, čekanja da neko drugi učini prvi korak. Jednostavno više nemamo vremena. Još uvijek je moguće ograničiti rast globalne temperature na 1.5 stepena Celzijusa i izbjeći apsolutno najgore klimatske promjene, ali samo uz dramatično i brzo klimatsko djelovanje. Već smo vidjeli nešto napretka – uvođenje obnovljivih izvora energije i neke pozitivne korake iz sektora poput pomorskog – ali ništa od toga ne ide dovoljno daleko ili brzo. Ubrzan rast temperature iziskuje ubrzano djelovanje’

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas rekao je da je ‘potreba za reduciranjem emisija stakleničkih plinova urgentnija nego ikad ranije. Klimatsko djelovanje nije luksuz nego obaveza.’ Drugi klimatski stručnjaci potvrdili su najnovija otkrića. Karsten Haustein s Univerziteta u Leipzigu utvrdio je da je svijet bio 1.5 stepeni Celzijusa topliji u julu 2023. godine nego u prosječnom julu prije industrijalizacije. Temperature ovoga mjeseca su bile toliko ‘skandalozne’ da su naučnici mogli predvidjeti da će to biti toplinski rekord, čak i prije kraja mjeseca’, rekao je. Haustein je uzeo procjene globalne temperature od Nacionalne okeanske i atmosferske administracije SAD-a i otkrio da je vjerojatno da će juli 2023. godine oboriti prethodni rekord iz 2019. i to za 0,2 stepena Celzijusa.

Zeke Hausfather, klimatolog pri neprofitnoj američkoj organizaciji Berkeley Earth koristio je alate japanskih i europskih meteorologa kako bi procijenio da će rekord biti oboren za približno 0.3 stepena Celzijusa. Rekao je da će ‘osim ako danas ne dođe do udara asteroida, mjesec juli 2023. sasvim sigurno biti daleko najtopliji mjesec do sada.’ Lično smatra da je magnituda ovog rekorda zapanjujuća: ‘Ne pronalazimo ništa uporedivo iz cijele historije mjerenja julske temperature’.

Zagađenje stakleničkim plinovima povećalo je temperature smrtonosnih toplotnih talasa na tri kontinenta ovoga mjeseca, prema skoroj analizi mreže World Weather Attribution, objavljenoj prošlog utorka. Studija koja koristi etablirane metode, ali još nije bila recenzirana od strane stručnjaka, otkriva da je čovječanstvo uzrokovalo toplotne talase u južnoj Europi, sjevernoj Americi i Kini, toplije redom za po 2.5, 2 i 1 stepen Celzijusa. Naučnici kažu da su prva dva bila ‘praktički nemoguća’ bez ljudskog utjecaja na klimu. Friederike Otto, klimatolog pri Imperial College London i vodeći autor studije rekao je: ‘Morat ćemo živjeti i učiniti život moguć za ljude u ovako ekstremnim ljetnim uslovima. Oni nisu rijetki, a što kasnije zaustavimo paljenje fosilnih goriva, to će biti učestaliji.’

Naučnici očekuju da će ova godina biti toplija nego inače zbog El Niña, prirodnog uzorka vjetra i vode koji zagrijava planetu, a vraća se nakon tri godine svog hladnijeg parnjaka La Niñe.

Ovaj efekat, zajedno sa zagađenjem stakleničkih plinova, doveo je do toga da WMO predvidi šanse od 2 na prema 3 da će neka od narednih pet godina biti toplija za 1.5 stepena Celzijusa u odnosu na period prije industrijske revolucije – nivo koji su svjetski lideri obećali zadržati kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje do kraja stoljeća. WMO upozorava da ovo ne znači da će meta biti promašena, jer se referirao na 20-ogodišnji prosjek, a ne pojedinačne mjesece ili godine.

Joyce Kimutai, klimatolog pri Grantham Institutu, rekao je da ekstremnije nevrijeme uzrokuje metež diljem svijeta – posebno u siromašnijim zemljama koje snose manje odgovornosti. Dodaje kako bi to: ‘trebalo poslužiti kao znak za buđenje sviju. Moramo preusmjeriti razgovor na to što se pod hitno mora desiti ove godine.’

Svjetski lideri susreću se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u novembru kako bi se složili oko načina zaustavljanja zagrijavanja planete, prilagodbe ekstremnijem nevremenu i isplate šteta. Predsjednik COP28 samita, Sultan Al Jaber, koji je također i glava nacionalne naftne kompanije ove zemlje, rekao je u intervjuu ovoga mjeseca da je smanjivanje fosilnih goriva ‘neizbježno i od krucijalne važnosti’.

Catherine Abreu, osnivačica kanadske zagovaračke grupe Destination Zero, rekla je da vlade moraju shvatiti da ‘tranzicija s fosinilnih goriva nije samo neizbježna nego i hitna. Mora biti planirana, zahtjeva saradnju, finansijsku potporu u obimu koji trenutno nije ponuđen.’

Na putu ka nultnim emisijama, zadanim od strane Međunarodne energetske agencije (IEA), ne smije biti novih naftnih i plinskih polja odobravanih za razvoj od 2021. godine. Umjesto toga, vlade, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Australiju dodijelile su dozvole za daljnja bušenja tla.

Marina Romanello, klimatologinja i zdravstvena istraživačica pri londonskom University Collegeu i glava Lancet Countdowna rekla je da: ‘Imamo podatke koji pokazuju kako su sami temelji zdravlja potkopani klimatskim promjenama, a da, unatoč tom saznanju, promatramo kako vlade i kompanije i dalje prioritiziraju fosilna goriva. Ali još uvijek imamo vremena preokrenti stvari i osigurati budućnost u kojoj će biti moguć život za nas i našu djecu’