Zaustavljena ilegalna gradnja na Prokoškom jezeru

Foto: Wikipedia

Zaustavljena je ilegalna gradnja na Prokoškom jezeru i konačno je sačuvati ovaj biser prirode koji je devastiran zbog dugogodišnje ilegalne gradnje.

Vlada Kantona Središnja Bosna (KSB) na jučerašnjoj sjednici u Travniku dala je suglasnost na godišnji plan aktivnosti Poslovne jedinice Spomenik prirode “Prokoško jezero” za 2023. godinu, što je nastavak aktivnosti započetih izmjenom zakona prošle godine za spas prirodnog bisera.

Ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova KSB-a Amir Šečibović je kazao je kako je proces kontrole građenja ali i zaštite samog jezera pojednostavljen izborom upravitelja.

“Odredili smo upravitelja, to je poduzeće ‘Šćona’, a kako bismo znali tko je odgovoran, zajedno sa svim odgovornostima, obvezama i pravima koje upravitelj ima. Sad će nam biti puno lakše kontrolirati proces zaštite. U fazi smo da pokušamo sačuvati blagodati ovog bisera prirode, što je interes i kantona i lokalne zajednice”, rekao je ministar Šečibović.

Naglasio je kako je nova gradnja zaustavljena, te izrazio nadu se ljudi neće pokušati da se igraju s tim jer u prvoj zoni je već sagrađeno previše objekata koji ne bi smjeli biti tu, ali šta će biti dalje da zavisi od lokalne zajednice.

Prokoško jezero se nalazi na planini Vranici, Bosna i Hercegovina i ledenjačkog je postanka. Nalazi se na 1636 metara nadmorske visine. Od Fojnice je udaljeno 22 km. Zbog mnogobrojnih nelegalno izgrađenih vikendica u kojima se pružaju ugostiteljske usluge pejzaž cijelog jezera je “uništen”. Na širem prostoru jezera su endemične vrste flore i faune. U jezeru je još uvijek ostao endemični primjerak vodozemca – tritona.

 Zaštićeno je područje od 2005. godine. Spada u kategoriju “spomenik prirode – III”. Do jezera se dolazi iz Fojnice, putem dužine 21 kilometar i uglavnom makadamskim. Duž puta su postavljeni putokazi. Ulaz se naplaćuje. Oko jezera je oko 250 nelegalno izgrađenih vikendica u kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Od morfoloških raznolikosti mogu se izdvojiti vrhovi: Debelo brdo, Glavica, Ćoso, Tikva, Treskavica, Zelena gromila, Stražica, Runjvica, Vratolom i Krstac.