Čak i ako svijet ostane ispod razine porasta temperature od 1,5°C, polovica svih ledenjaka će nestati do kraja stoljeća. To će biti popraćeno i značajnim podizanjem razine svjetskih mora, piše bug.hr.

Nova studija, objavljena u časopisu Science, bavi se promjenama u stanju i količini svjetskih ledenjaka tijekom ovog stoljeća te pokušava predvidjeti što će se s njima dogoditi u ovisnosti o razvoju situacije s globalnim zatopljenjem. Autori su u obzir uzeli nekoliko scenarija do 2100. godine, koji uključuju porast globalne prosječne temperature za 1,5°C pa sve do 4°C, što su najizgledniji rezultati trenutačnih klimatskih trendova.

Čak i u najoptimističnijem scenariju za Zemlju i čovječanstvo, onome u kojem bismo održali sva obećanja iz Pariškog klimatskog sporazuma i zadržali porast temperature na 1,5°C – ne piše nam se dobro. Ova studija pokazuje da bi u tom slučaju nestalo 49% ukupne mase svih svjetskih ledenjaka.

Popustimo li u ekološkim inicijativama (što je daleko vjerojatniji scenarij), pa globalno zatopljenje dođe do 2,7°C, do kraja će stoljeća nestati 68% svjetskih ledenjaka. Napomenimo da ovi postoci predstavljaju brojčani, a ne maseni udio nestajućih ledenjaka.

U tom slučaju, Europa, zapadna Kanada i SAD ostat će vrlo vjerojatno bez svih svojih ledenjaka. Oni će se, logično, pretvoriti u tekuću vodu, koja će završiti u svjetskim morima i oceanima, a samim time bit će i ugrožena opskrba pitkom vodom za do čak 2 milijarde ljudi. Značajno će porasti i rizik od poplava, dok će razina svjetskih mora nastaviti dramatično rasti. Ostanemo li unutar ciljeva iz Pariza od 1,5°C, ta će razina do kraja stoljeće porasti za 90 mm, a na 2,7°C porast će za čak 115 mm. Takav scenarij previđa porast razine mora za 23% viši nego što su to činile dosadašnje studije.