Konferencija prekograničnog projekta “Unaprjeđenje održivog razvoja turizma kroz kulinarsko naslijeđe” (CUHaCHA) održana je u petak u Mostaru s ciljem unaprjeđenja partnerstva između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore provođenjem aktivnosti usmjerenih na jačanje turističke ponude.
Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Rašid Hadžović kazao je kako se ovim projektom htjelo doći do nekih interesantnih, tradicionalnih jela koja se prave na području ove regije javlja FENA.
“Htjeli smo napraviti i određene turističke ture, kao i edukaciju za naše učenike. Iz tog razloga napravili smo monografiju s tim jelima, turističke ture će biti na internet stranici projekta, a za naše učenike osigurali smo kuhinju u vrijednosti od 60.000 eura, kao i restoranski prostor u prostorijama Crvenog križa. Taj prostor će ujedno biti korišten za edukaciju naših učenika”, kazao je Hadžović.
Ministar je dodao kako gastronomija igra jako bitnu ulogu u modernom turizmu.
“Nije više pojam da turisti koji dolaze samo nešto vide, nego da nešto i probaju, tako da je i taj gastronomski trenutak vrlo bitan. Pokušali smo kroz naša nacionalna jela dati novi pristup našim budućim turistima, tako da u HNŽ-u postoje dvije, odnosno dvosatna i cjelodnevna tura koje će biti prikazane na našoj internetskoj stranici”, kazao je Hadžović.
Andrea Erceg iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) istaknula je kako je cilj projekta ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine i pridonijeti razvoju turizma.
“Cilj će se ostvariti kroz tri rezultata, a oni su kreiranje staza kulinarske baštine koje će biti kreirane putem jedne web karte. One su već definirane, a za nekih desetak dana bit će online. Nakon toga, cilj je obuka pružatelja usluga koji će se u tri kuhinje, koje ćemo uspostaviti u Zadru, Mostaru i Tivtu, obučiti u kuhanju tih tradicionalnih jela”, kazala je Erceg.
Dodala je kako je cilj turističku sezonu produžiti na cijelu godinu i privući goste stvarima tipičnim upravo za ovo podneblje.
“Turisti sve više teže nekakvim takvim ponudama, a nama je u cilju smanjiti sezonalnost u navedenim područjima, što znači da bi u biti turisti trebali dolaziti cijelu godinu, težiti nekom višem iskustvu, više osjetiti nekakve lokalne, autohtone proizvode, nego neke koji se nameću. Kao nešto što bi turisti morali probati, u Bosni i Hercegovini izdvojila bih janjetinu na ražnju, dok su za Hrvatsku i Crnu Goru to pretežito nekakva, čak i ne riblja jela, nego dagnje, rižoti i slično”, navela je Erceg.
Predstavnica Općine Tivat Ivona Petrović istaknula je kako hrana definitivno povezuje regije Mostara, Zadra i Boke kotorske.
“Prilikom realizacije naših aktivnosti dodatno smo se uvjerili da su sličnosti i veće nego što sam ja osobno mislila. Hrana je bitan segment našeg svakodnevnog života, bitan je dio kulinarske baštine i ono što je ovaj projekt pokušao postići je da taj značaj bude još jasniji svim turističkim djelatnicima”, kazala je Petrović.
Po njezinim riječima, gastronomski potencijal ove tri regije nije dovoljno istražen i prezentiran.
“Ovaj projekt je, nadam se, jedan u nizu pokušaja da odgovorimo na to pitanje. Zadarska županije i Boka kotorska imaju velike sličnosti kada je hrana u pitanju. Naša kulinarska baština je prije svega mediteranska, jedemo dosta svježeg ili malo obrađenog povrća, dosta morskih plodova, većina recepata ima potpuno istu osnovu, to su grilovana riba, školjke i slično. Kad su Mostar i HNŽ u pitanju, naglasila bih taj možda neki istočnjački utjecaj koji je i kod nas dosta izražen. Tu su zastupljena zimska jela koja se sporo kuhaju, sporo pripremaju, a također sporo i jedu, imaju miris doma, podsjećaju nas na obitelj i mislim da je to i više nego dovoljno da kažemo da imamo zajedničko naslijeđe”, istaknula je Petrović.
Nositelj projekta ja AGRRA, a partneri su Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, Općina Tivat i Zadarska županija.
Projekt CUHaCHA realizira se u okviru programa suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska – BiH – Crna Gora, ukupna vrijednost projekta iznosi 710.946,93 eura, a iznos sufinanciran od Europske unije je 604.304,89 eura.