Treći maj se obilježava kao Svjetski dan slobode medija.
Uprkos naporima da se ukaže na značaj slobode medija, novinari i medijski radnici i dalje se širom svijeta u svakodnevnom radu suočavaju s brojnim izazovima. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak.
Brojni su pritisci na novinare, a neki od njih su vidljivi i javnosti.
Nerijetko se na press konferencijama novinari suočavaju s izrazito neugodnim, a ponekad i ponižavajućim situacijama od izabranih nosioca vlasti.
Pa tako političari, od najnižeg do najvišeg nivoa, odlučuju kojem će novinaru, odnosno medijskoj kući, odgovoriti na postavljeno pitanje, na osnovu otvorenih (ne)simpatija prema njihovom pisanju.
Primjeri samovolje su najočitiji kod vladajućeg vrha iz Republike Srpske, koji idu tako daleko da u kritičnim trenucima biraju ko može prisustvovati konferenciji za medije, a ko ne.
I u Federaciji BiH su primijetni sve veći pritisci na rad novinara i čini se da pojedini političari pokušavaju preslikati ponašanje Aleksandra Vučića.
Javno prozivaju medijske radnike, donoseći samovoljni sud o tome ko jeste, a ko nije pravi novinar, te pokušavaju utjecati na pisanje novinara i urednika konstantnim žalbama na njihov rad, bez obzira što nemaju osnova za demantij.
U našoj zemlji, nažalost, svjedočimo i ekstremnijiim slučajevima pa tako novinari budu izloženi i fizičkim napadima.
Povodom Svjetskog dana slobode medija danas se nižu čestitke brojnih političara pa tako nisu izostale ni one iz RS-a, a prilično je ironično kada vidite čestitke onih koji uporno donose zakone, koji ograničavaju slobodu govora.
U trenucima kada zvaničnici ovog entiteta upućuju lijepe želje medijima i navode da su slobodni i nezavisni mediji važan faktor svakog društva Vlada ovog entiteta priprema novi zakon koji udara na medijske slobode.
Prethodno je Vlada RS-a usvojila izmjene Krivičnog zakona RS-a kojim se kriminalizira kleveta, a zakon će se odnositi i na pisanje novinara u FBiH.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi.
Međutim, razlika između klevete ili neistinite tvrdnje i ličnog mišljenja novinara/kolumniste je teško prepoznatljiva.
Prema tome, sve što novinar napiše može biti podložno krivičnoj prijavi ako se druga strana “nađe uvrijeđenom”.
Cilj je da novčane kazne uplaše novinare i medije te da pod ekonomskim pritiskom “pažljivije” biraju riječi i teme kojima će se baviti.
Reporteri bez granica svake godine predstavljaju Svjetski indeks slobode medija – BiH se prema ovom indeksu u 2023. godini nalazila na 64. mjestu, što je blagi napredak u odnosu na 2022. godinu kada se BiH nalazila na 67. mjestu.
S obzirom na nove zakone koji su usvojeni i koji bi mogli biti usvojeni za pretpostaviti je da će BiH u 2024. godini nazadovati kada je riječ o ovom indeksu.
(klix/AbrašRadio)