Još jedan od zahvata u kulturno polje regije koje je poduzeo projekt RegLab je pažljivo povezivanje, twinning ili srastanje dvije organizacije iz kulture koje se bave razmjenjivanjem znanja, iskustava i zajedničkih ciljeva. Kroz projekt se dogodilo nekoliko nadahnutih razmjena i zajedničkog rada, a ovdje vam donosimo primjer. Ovaj smo prikaz ostavili u formi intervjua jer procjenjujemo kako je dobro da se čita sve što kolege-ice govore.
Naši prvo sagovornici su Mirko Božić, organizator mostarskog književnog festivala Poligon i Damir Nedić iz kragujevačke Sklope, a govore o Gradovima Pobratimima. Razgovor vodio Ronald Panza
Možete li se za početak predstaviti?
M.B.: Projekt Gradovi Pobratimi zasniva se na prijeratnoj tradiciji povezivanja gradova na području Jugoslavije kroz različite načine, gospodarski, sportski, kulturno itd. Budući da su Mostar i Kragujevac bili u takvoj mreži, kragujevačka Udruga Sklopka udružila se sa Poligonom.
D.N.: Projekat Gradovi pobratimi se zasniva na pobratimstvu dva grada u vreme Jugoslavije, koje je raspadom zajedničke države prekinuto a koje kragujevački Kolektiv Sklopka u saradnjii s Festivalom Poligon iz Mostara započinje twinning program razmene znanja i iskustva iz oblasti organizacije kulturnih projekata u sferi književnosti. Program je obuhvatio razmenu predstavnika iz oba grada, organizaciju i učešće u radionicama, kao i promociju zajedničkog online zbornika savremene poezije kragujevačkog i mostarskog kruga, pod naslovom Gradovi pobratimi. Pesnici/kinje iz Kragujevca su zajedno sa predstavnicima iz Mostara održali promociju online zbornika Gradovi pobratimi i održali zajedničke radionice, prvo u Mostaru a zatim i u Kragujevcu.
Što za vas znači mogućnost povezivanja sa drugom udrugom?
M.B.: Razmjena je prilika za istraživanje, umrežavanje i nova iskustva korisna u budućem radu udruge. Konkretno u smislu fondova, projekata i ekspertize. Osim toga, naravno, riječ je o širenju dosega i vidika.
D.N.: Razmena je prilika za razmenu iskustava, umrežavanje i širenje saradnje u budućim projektima. Konkretan primer uspešnosti nastavka saradnje između ove dve organizacije može se videti i na primeru Festivala angažovane poezije koji je organizovao kolektiv SKLOPKA u Kragujevcu a gde je pri odabiru pesnika iz BIH i Hrvatske dobijena pomoć od strane festivala Poligon zbog bolje upućenosti na tu scenu.
Što ste razmjenjivali sa svojim partnerima? Kako je tekao proces?
M.B.: Osim predstavljanja njihova rada pred domaćom publikom, partnere smo upoznali sa lokalnom književnom scenom, te našom kulturnom i prirodnom baštinom. Oni su nas ugostili u SKC-u gdje nam je Nenad Glišić približio raspon njihova djelovanja, od izdavačke djelatnosti nadalje. Organizirana je večer poezije gdje smo se predstavili zajednički sa kragujevačkim autorima koji djeluju u okviru SKC na različite načine.
D.N.: Govorili smo o osnivanju i delovanju Sklopke, iskustvima naših predstavnika sa Festivala Poligon i o sličnostima i razlikama na književnim scenama u Mostaru i Kragujevcu. Važna tema koju smo otvorili jeste pitanje izdavaštva. Govorili smo o ceni knjiga i načinu njihove distribucije u dve zemlje, sa naročitim fokusom na poeziju. U Mostaru, u knjižari Ivo Andrić, održano je predstavljanje naše organizacije i plana razmene i saradnje sa Festivalom Poligon, kao i promocija zajedničkog onlajn zbornika “Gradovi pobratimi”. Publika se sa entuzijazmom priključila razgovoru i evocirala sećanja na nekadašnje Karavane bratstva i jedinstva između Mostara i Kragujevca. Osnivač i direktor Festivala Poligon, Mirko Božić održao je radionicu “Uloga društvenih mreža u razvoju publike na nezavisnoj sceni”. Nakon radionice u Mostaru na kojoj smo se bavili ulogom društvenih mreža u animaciji publike, u Kragujevcu smo održali zajedničku radionicu o animaciji publike u manjim sredinama. Uporedili smo uticaj sredine na kulturne navike, razmotrili prednosti i prepreke nezavisnih programa u odnosu na institucionalne i razmenili iskustva i ideje o kulturnim akcijama sa ciljem animacije mlade publike. Mnogo smo naučili jedni od drugih i otvorili prostor za nove ideje i dugoročnu saradnju.
Koji su specifični ciljevi koje ste pojedinačno, a koje zajedno postigli?
M.B.: Zajednički, riječ je o diskursu „gradovi pobratimi“ gdje je razmatrano značenje i kontinuitet izvornog koncepta u odnosu na sadašnji kontekst i način prilagodbe promjeni. Pojedinačno, proširili smo područje djelovanja i ideja na Kragujevac.
D.N.: Zajednički smo otkrili sličnosti i razlike na scenama Kragujevca i Mostara, značenje diskursa gradovi pobratimi kao i to kako tako nešto u odnosu ova dva grada iz onog vremena primeniti u datim situacijama danas i kolio je to moguće izvesti bez institucionalne pomoći. Pojedinačno smo dobili sjajna iskustva, nove saradnike i prijatelje i naravno širenje ideja sa jedne na drugu scenu.
Kako procjenjujete utjecaj na vašu publiku ili korisnike? Imate li povratne informacije?
M.B.: Reakcije su bile redom pozitivne, kako kod sudionika tako i kod publike. Posebno s obzirom da je za neke sudionike ovo bio prvi posjet gradu,odakle su po svojim riječima ponijeli lijepe dojmove.
D.N.: Učesnici i sama publika su imali samo reči hvale za ovaj projekat. Kod publike je čak bilo i izuzetno emotivnih reakcija, pogotovo kod onih starije generacije koji su se prisetili nekadašnjih Karavana bratstva i jedinstva ova dva grada. SKC kragujevac koji nam je bio sjajan domaćin sa prostorom, tehnikom a i više od toga u Kragujevcu napravio je i emisiju o ovom projektu.
U drugom twinning paru, u svijetu cirkuske i primjenjene scenske umjetnosti spajao se mali Samobor sa velikim Novim Sadom, odnosno bračno-umjetnički par cirkuskih umjetnika Tajana i Matija Vuletić sa bračno-umjetničkim parom Marko Dinjaški i Ana Vrbaški, umjetnicima tjelesne muzike. O njihovom projektu govorila je Tajana Vuletić.
Tko ste vi?
Tajana: Mi smo Matija i Tatjana Vuletić iz cirkuske udruge Cirkultura, kojoj je sjedište u Samoboru, Hrvatska. Naš je cilj i primarna djelatnost produkcija, izvedba, edukacija i promocija suvremenih cirkuskih formi. Naši glavni projekti su godišnji program Udruge- Cirkuliranje, unutar kojeg organiziramo programe edukacije i izvedbe suvremenih cirkuskih formi, produciramo i izvodimo predstave i performanse, surađujemo sa udruženjima I umjetnicima sličnih ciljeva. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru pokrenuli smo 2011 godine i od tada ga redovno održavamo treći vikend u Svibnju . Cu’fus je međunarodni cirkuski ulični festival podržan od strane Grada Samobora, Zagrebačke Županije, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Turističke zajednice grada Samobora.
Što za vas znači mogućnost povezivanja sa drugom udrugom?
Mogućnost povezivanja s drugim udrugama u svrhu razmjene znanja, zajedničke organizacije edukativnih i izvedbenih programa pomaže nam da napredujemo kao organizacija u svim segmentima rada udruge.
Što ste razmjenjivali sa svojim partnerima? Kako je tekao proces?
Sudjelovali smo u projektu sa organizacijom Otvoreni krug Novi Sad u razmjeni znanja i iskustava u organizaciji i promociji. Proces je bio radijeljen u nekoliko faza, u kojima smo prolazili razne aktivnosti. Prva faza rada odvila se u Samoboru, gdje smo dijelili znanje o organizaciji Cu’fus festivala, razvijali ideje i snimali dio video materijala za pripremu promotivnih materijala kroz kombiniranje vještina koje prakticiramo u svom radu. Sastali smo se sa voditeljem Odjela za društvene djelatnosti Grada Samobora koji nas je uputio u stanje segmenta kulture unutar Grada Samobora. Druga faza rada odvila se u Novom Sadu gdje smo posjetili kulturni centar i vidjeli prostor gdje je bilo planirano održati program festivala Tjelesnih perkusija. Sastali smo se sa predstavnicima Grada Novi Sad gdje su nas uputili u stanje segmenta kulture unutar Grada. Vježbali smo rutine potrebne za snimanje promotivnih materijala kombinirajući naše vještine, i snimali materijal za promociju. Naš treći ciklus rada održao se u Novom Sadu, gdje smo učili o promociji na društvenim mrežama od naših partnera.
Koji su specifični ciljevi koje ste pojedinačno, a koje zajedno postigli?
Ciljevi koje smo postigli pojedinačno su uspješna organizacija Festivala tjelesnih perkusija u Novom Sadu od strane naših partnera i veća vidljivost sadržaja organiziranih programa na društvenim mrežama sa naše strane. Zajedno smo stvorili zanimljive kombinacije manipulacije objektom I tjelesnih perkusija koje bi voljeli imati prilike dublje istražiti, stvorili smo nove kontakte i poznanstva potrebna za daljnju distribuciju i razvoj udruženja, stvorili odnos podrške i povjerenja unutar kolektiva, napredovali u segmentima koje smo radili unutar programa.
Kako procjenjujete utjecaj na vašu publiku ili korisnike? Imate li povratne informacije?
Naša publika i korisnici naših programa naš rad prate preko društvenih mreža, Facebook i Instagram. Od početka naše suradnje broj pratitelja nam je porastao, poznavanje funkcioniranja alata omogućilo nam je bolju promociju tokom održavanja festivala, izvedbi produkcija kratkih i dugih cirkuskih formi ,edukativnih i izvedbenih programa i s time bolju posjećenost programa i prepoznatljivost.
